Statistika dosta toga otkriva, ali ni dojam nije nevažan kad se radi o vrhunskoj turističkoj destinaciji poput Dubrovnika. Posjet krajnjem jugu ovoga ljeta nije sa sobom nosio onaj uobičajeni dekor. Naime, nije bilo velikih gužvi čak ni u špici sezone. Ne mora to biti nužno loše, baš suprotno. Ali govori o brojnim promjenama koje se događaju i kojima se Dubrovnik, globalno najpoznatiji biser hrvatske obale, tek treba prilagoditi.
Brojke su zasad dobre i govore u prilog tezi da je sezona u granicama očekivanog.
“Broj noćenja je na razini prošle godine, dok je u dolascima zabilježen pad od oko dva posto. Tako da sa sigurnošću možemo kazati kako je sezona stabilna i uspješna”, odgovorili su za Poslovni vikend iz Turističke zajednice Grada Dubrovnika, koju vodi Miroslav Drašković, na jednostavno pitanje kako protječe turistička sezona.
Fizički pokazatelji dobri
U neku ruku Dubrovnik pruža i netipičnu sliku u odnosu na ostatak Hrvatske. I dok je na razini države primjetan pad noćenja u privatnom smještaju, a rast u hotelima, u dubrovačkom slučaju je – obrnuto.
“U noćenjima od početka godine hoteli bilježe jedan posto manje u odnosu na prošlu godinu, dok je u privatnom smještaju ostvareno jedan posto više noćenja. Popunjenost u oba segmenta praktički je na razini 2024., što smatramo dobrim rezultatom. Pogotovo ako znamo da je u 2025. registrirano tri posto više pružatelja usluga u privatnom smještaju”, poručuju iz TZ Dubrovnika.
Dakle, možemo zaključiti kako fizički pokazatelji nisu upitni i oni su u granicama očekivanja. Problem je negdje drugdje i leži u onome što smo nekad zvali “izvanpansionska potrošnja”, a danas bismo kolokvijalno mogli zvati “prihod od turizma”. Na nominalnoj razini ni ovdje na prvi pogled problema nema. Promatraju li se ostvareni fiskalizirani prometi u djelatnostima pružanja smještaja i ugostiteljskih usluga na razine cijele Hrvatske, od početka godine, tj. u nešto više od osam i pol mjeseci, broj izdanih računa ove je godine veći za 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a njihova vrijednost je povećana za 10,8 posto ili za više od pola milijarde eura – na 5,44 milijarde.
I u tim usporedbama sve jadranske županije bilježe u tim djelatnostima i više izdanih računa i veće promete nego lani. No, treba reći da je stopa rasta fiskaliziranih prometa kod ugostitelja (povećanje s 3,08 na 3,45 milijardi) veća nego u smještaju, kao i da ona odražava i opći rast domaće potrošnje i mimo turizma. Sve te podatke moramo, međutim, uzeti sa “zrnom soli” jer svjesni smo stope inflacije i realnog rasta cijena restoranima i trgovinama u proteklih godinu dana. Dakle, apsolutni brojevi dobivaju itekakav “poguranac” uračunamo li u njih rast cijena.
Restorani u minusu
Vratimo li se na početak teksta, dojam iz Dubrovnika i Cavtata nije blistav. Vidljiv je manji broj gostiju u restoranima i barovima, dok su trgovine i pekarnice, čini se, najveći dobitnici sezone. Što se Dubrovnika tiče, primjećuje to i gradonačelnik Mato Franković koji se nedavno oglasio o tome na društvenim mrežama.
“Cjenovna politika značajno utječe na potrošnju gostiju. Broj izdanih računa ostao je na istoj razini, ali su prihodi porasli, što najvjerojatnije proizlazi iz rasta cijena, a ne povećane potrošnje. Što dalje? Smatram da cilj treba biti održavanje postojeće razine noćenja i dolazaka, uz istovremeni rad na podizanju kvalitete usluge. Gosti su sve osjetljiviji na cijene, i ako nismo konkurentni – lako će izabrati drugu destinaciju. No, za one koji pružaju vrhunsku uslugu i iskustvo, visoka cijena nije prepreka jer gosti rado plaćaju ono što vrijedi. Turizam budućnosti je održiv, kvalitetan i prilagođen stvarnim potrebama gostiju”, zaključio je Franković. Predsjednik Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić taj problem ne vidi samo u Dubrovniku, već i u ostatku Hrvatske.
“Imamo problem u nekim oblicima restoranskih usluga. Za mene je problematična srednja i srednje niža razina po kvaliteti koje imaju cijenu višu nego bi trebali. S druge strane, uđemo li u strukturu potrošnje, vidimo da dvije trećine čini maloprodaja. Trgovci su najveći dobitnici sezone”, uvjeren je Ostojić. Hrvatska, međutim, nezasluženo dobiva epitet skupe zemlje, smatra Ostojić.
“Primjerice, ako je kamp digao cijene, a u špici sezone je pun, znači da su gosti prihvatili tu cijenu. Isto vrijedi i za hotele, tu su cijene korektno definirane”, smatra Ostojić. Dobar dio restorana svakako se može ubrojiti u gubitnike ovogodišnje turističke sezone. To ne potvrđuje samo statistika u nekim od najvećih turističkih centara, već i dojam. Vidljivo je, naime, da ljudi manje odlaze u restorane, a više u trgovine, što znači da se većinom hrane u smještaju kojeg su već (skupo) platili. Dubrovački ugostitelji tvrde da restorani i pizzerije bilježe drastično manje prometa nego lani, dok fast food restorani i pekarnice rade odlično. Slično se događa u Vodicama, na Krku te u mnogim drugim većim turističkim centrima.
Strukovna grupa ugostitelja ŽK Dubrovnik i Ceh ugostitelja Grada Dubrovnika uputili su početkom kolovoza zajedničku izjavu u kojoj reagiraju na različite prozivke koje su se mogle čuti ove sezone. Tvrde da sezona svakako jest lošija, ne toliko po fizičkim pokazateljima koliko po potrošnji.
Lanac poskupljenja
Međutim, dodaju da nije korektno izdvajati isključivo restorane kao one koji su enormno podigli cijene. Poručuju kako se radi o čitavom lancu poskupljenja koji je, naravno, pogodio i restorane.
“Upravo zato što su cijene rasle na svim razinama, nepošteno je i zloslutno tvrditi da su za te negativne trendove krivi ugostitelji. Cijene su dizali svi, smještaj, trgovina, promet, muzeji, nacionalni parkovi, parkinzi, suvenirnice, keramičari, vodoinstalateri, električari pa čak i javne usluge te brojni drugi faktori destinacije, kako Dubrovnika tako i ostatka Hrvatske”, poručuju dubrovački ugostitelji.
Apeliraju na koordiniranu pripremu sezone i promjenu regulative, kako se takvo što više ne bi ponovilo. “Neugodno je čuti da se za takvim paušalnim osvrtima rukovode ili ih čak i podržavaju nositelji upravljanja destinacijom na svim razinama, kako lokalnim tako i nacionalnim. “U takvim trenucima nužna je fokusirana suradnja i mudro planiranje te međusobno razumijevanje, a ne optužbe i zabadanje prsta u oko”, zaključuju ugostitelji.
Raditi na kvaliteti
Iz TZ Dubrovnika, međutim, ipak “spuštaju loptu” i poručuju da je ključ u odnosu između cijene i kvalitete.
“Smatramo da je ključ u optimalnom odnosu kvalitete i cijene. Turistička zajednica ne određuje cjenovnu politiku u destinaciji, no vjerujemo da naši članovi imaju dovoljno iskustva i znanja da svoje poslovanje prilagode tržištu i donesu odluke koje će dugoročno pridonijeti održivosti i konkurentnosti ponude”, poručuju iz TZ Grada Dubrovnika za PD Vikend. Ipak, valja upozoriti na poskupljenja u dužem vremenskom intervalu. Razlike u cijenama jela iz godine u godinu postaju sve izraženije, a posebno nakon uvođenja eura.
Usporedba aktualnih jelovnika s cijenama iz prethodnih godina u istim restoranima otkriva da su poskupljenja – velika. Primjerice, pizza vegetariana u Dubrovniku iz 2021. poskupjela je s 95 kuna na 19 eura, a dalmatina s 98 kuna (13 €) na 20 eura – čak 53 posto više. U Rovinju su burger od tune i pržene lignje iz 2020. s manje od 10 eura skočili na oko 15 eura, a u Splitu crni rižoto s 11 na 19 eura, ramsteak s 19 na 29 eura, a salata od hobotnice s 10 na 18,5 eura – to su poskupljenja koja se kreću u razmjeru od 50 do gotovo 75 posto.
No, ugostitelji s kojima smo razgovarali kažu da se bilježi i sasvim novi trend. Raste konzumacija “za van”, a gosti ne sjede i ne konzumiraju u objektu što bi bilo prirodno za očekivati. Broj izdanih računa je primjeren, ali u kumulativnom iznosu je između 15 do 20 posto primijećenog pada prometa, tvrdi se.
Dobar poznanik, vlasnik nekoliko lokala u staroj dubrovačkoj jezgri, pristao je za Poslovni vikend pričati samo pod uvjetom anonimnosti. Primjećuje da u Dubrovnik dolazi sve više mlađih posjetitelja. “Nikad do sada nisam vidio toliko mladih turista, između 18 i 25 godina. Nikad to nisam doživio u Dubrovniku, najčešći gosti uvijek su bili oni ozbiljniji, stariji od 50-55 godina, koji se sada doslovno broje u promilima”, kaže ugostitelj pa konstatira da mladi najčešće biraju opciju brze (pre)hrane. Razloge pada prometa u restoranima vidi i u niskotarifnim prijevoznicima.
“Jeftinim avio prijevoznicima dolaze mlađi gosti koji imaju sasvim drugačije ciljeve i navike. Žele vidjeti puno više toga u nekoliko dana, a manje ih zanima uživanje u nekoj opuštenijoj atmosferi”.
Struktura gostiju
Na neki način njegove dojmove o trendovima u strukturi gostiju potvrđuju i u TZ Grada Dubrovnika. Posebno ističu kontinuirani rast broja gostiju iz Sjedinjenih Država.
“Rast broja gostiju iz SAD-a prisutan je već niz godina i očekivan je trend, dok je sama struktura gostiju vrlo slična prošloj godini tako da posljedično nije došlo do nekih značajnih promjena. Najviše noćenja u Dubrovniku ostvarili su gosti u dobi od 25 do 34 godine – ukupno 424.137 noćenja uz 142.132 dolaska, čime čine najbrojniju skupinu gostiju. Slijede gosti u dobi od 45 do 54 godine sa 394.917 noćenja i 122.311 dolazaka te skupina od 55 do 64 godine sa 375.069 noćenja i 117.560 dolazaka. Dobna skupina od 35 do 44 godine ostvarila je 353.466 noćenja uz 114.680 dolazaka”, poručuju iz TZ Grada Dubrovnika.
U svakom slučaju, na Stradunu nikad manja gužva, što ne mora nužno biti loše. Problem je u tome što se smanjenjem gužvi nije dobilo na kvaliteti gostiju koji su i pri takvim cijenama spremni potrošiti koji euro više.
Očekivanja od posezone
Kako god bilo, ostaje činjenica da je poskupljenje u segmentu “restorani i hoteli” postalo i najveći generator inflacije. Promatran glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u kategoriji restorana i hotela, 7,6 posto. Prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), porast cijena na godišnjoj razini ostvaren je u komponentama hrana, piće i duhan, za 6,6 posto, usluge, za 5,7 posto, energija, za 2,4 posto, te Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 0,4 posto.
Što se Dubrovnika tiče, posezona bi mogla popraviti cjelogodišnju turističku sliku.
“Posezona je za Dubrovnik izuzetno važna, a zahvaljujući dobroj avio-povezanosti očekujemo kvalitetne rezultate i u rujnu i listopadu. Prema informacijama kojima raspolažemo, popunjenost hotelskih kapaciteta u rujnu i listopadu je na vrlo visokoj razini, što nam daje dodatni optimizam za uspješnu posezonu. S početkom studenog i završetkom ljetnog reda letenja broj gostiju očekivano pada, no vjerujemo kako će zimska avio-povezanost te razni programi i manifestacije doprinijeti privlačenju većeg broja posjetitelja i u zimskim mjesecima. Croatia Airlines ove zime pokreće potpuno novu liniju Dubrovnik – Rim, koja će prometovati dva puta tjedno, dok se broj letova na relaciji Dubrovnik – Frankfurt povećava na tri puta tjedno. Očekujemo da će i ostale linije biti uskoro najavljene”, zaključuju iz TZ Grada Dubrovnika kojeg vodi Miroslav Drašković.
