Dok god Srbija i Crna Gora, Bosna i Hercegovina i ostale zemlje u regiji ne budu na istoj razini, odnosno dok ne uđu u WTO i potpišu Sporazume o stabilizaciji i pridruživanju s EU, zona slobodne trgovine koju za takozvani zapadni Balkan predlaže Europska komisija nas će samo pretvoriti u tržište za uvoznu robu, a mi od svega nećemo imati ekonomske koristi, komentirao je jedan veći hrvatski proizvođač kontroverznu ideju koju su jučer u Bruxellesu potvrdili europski diplomati. Štoviše, zakazali su već u ožujku i prvi sastanak “zapadnobalkanskih” zemalja za konkretniji dogovor o provedbi te ideje. Nekoliko dana nakon objave prijedloga iz Bruxellesa jučer su stigle i prve službene reakcije iz hrvatskoga gospodarstva. Sve asocijacije redom su zauzele istovjetne stavove – zapadni Balkan – ne, Cefta – da. Hrvatska gospodarska komora prijedlog EK za stvaranje jedinstvene trgovinske zone na zapadnom Balkanu ocjenjuje ponajprije političkim konceptom, a manje gospodarskim.

Samo kratkoročne beneficije
“Hrvatska bi, gledano teoretski, mogla kratkoročno izvući i određene beneficije, ali dugoročno ne”, ističu u HGK, dodajući da je u političkom smislu predloženi koncept trgovinske zone na zapadnom Balkanu “opasan jer pokazuje da EU ni danas nema jasnu koncepciju o rješavanju pitanja odnosa, prije svega Srbije i Crne Gore, statusa Kosova i BiH te dinamike priključenja tih zemalja EU”. Pokušaj formiranja nove zone slobodne trgovine u HGK-u tumače ponavljanjem priče srednjoeuropskih zemalja s početka 90-ih, što po HGK “nije potrebno s obzirom na dobru postojeću formu Cefte”.
I Hrvatski izvoznici ne podržavaju “političku uniju ili slične tvorevine među zemljama zapadnog Balkana”, ali podržavaju stav Vlade RH, odnosno njezin prijedlog proširenja Cefte na nekoliko zemalja gdje hrvatski izvoznici mogu imati koristi.
“Institucionalno povezivanje sa zemljama zapadnog Balkana koje nisu članice WTO-a, te time stvaranje jedinstvenog tržišta, predstavlja određenu opasnost za hrvatsko tržište, koje bi bez kontrole bilo preplavljeno robama lošije kvalitete”, ističu u HIZ-u, napominjući kako se zalažu za ukidanje carinskih barijera i kvota te povećavanje robne razmjene sa zemljama u regiji, ali dok one nisu članice WTO-a prijedlog Europske komisije smatraju neprihvatljivim.
“Takvi i slični prijedlozi dolazili su prije nekoliko godina, ali su Republika Hrvatska i hrvatsko gospodarstvo dobivanjem početka pregovora o pristupanju EU pokazali da u kratkom roku mogu postići i zadovoljiti standarde i propise EU i WTO-a, zaključuju u HIZ-u, napominjući kako su hrvatski proizvodi na tim tržištima dugo prisutni i dobro poznati, a podsjećaju i da Hrvatski izvoznici provode različite aktivnosti kako bi se snažnije vratili na ta tržišta. I u Hrvatskoj udruzi poslodavaca protive se ”novim eksperimentalnim rješenjima“.
”Apsolutno podržavamo stav hrvatske Vlade i ne vidimo poseban dobitak u takvim balkanskim integracijama”, izravni su u HUP-u. Prošle godine Hrvatska je u jedanaest mjeseci za koje su dostupni podaci u zemlje takozvanoga zapadnog Balkana ukupno izvezla 1,58 milijardi dolara, dok je s tih tržišta uvezla 703 milijuna dolara. U zemlje EU hrvatska su poduzeća izvezla 5,02 milijardi dolara, dok je uvoz iz EU iznosio 11,14 milijarde dolara.

Jačanje pozicija prema EU
EU Gospodarstvenici i HUP žele se očigledno orijentirati na jačanje svojih pozicija prema EU, želeći iskoristiti proces pregovora s EK kako bi unaprijedili i osnažili sada još nedovoljan izvoz u zemlje EU.
Bruxelleskoj ideji o zapadnom Balkanu ponajviše nedostaju parametri iz kojih bi bile vidljive pozitivne i konkretne ekonomske koristi za pojedine zemlje. Malo kome je jasno što suspenzija tridesetak bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini i primjena samo jednoga točno znači za Hrvatsku?
U HGK ističu tek da je i u tom slučaju nužno razdoblje prilagodbe jer u suprotnom otvara se pitanje ravnopravnog funkcioniranja zemalja s obzirom na njihove toliko različite sadašnje stupnjeve razvijenosti. Ipak, poznavatelj bruxelleskih prilika, lobist Željko Ivančević, tvrdi kako je sada, kada je taj prijedlog postao javan, teško očekivati da se Bruxelles predomisli. Osim toga, sam prijedlog za nj i nije iznenađenje jer je, podsjeća, Paktom o stabilnosti predviđen kao krajnji cilj nastanak zone slobodne trgovine na Balkanu. Ivančević smatra također da ta ideja ima više političkog nego ekonomskog utemeljenja. Pogledajte, sugerira, okolnosti u kojima se ona plasira – uoči početka pregovora o statusu Kosova i referenduma o samostalnosti Crne Gore. Očigledno je, zaključuje on, da je EU ocijenio da će takvim prijedlogom ojačati političku stabilnost na području bivše Jugoslavije.
Ivančević, a slično razmišlja i Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, ne vidi razloga za inzistiranje na Cefti s obzirom na to da će uskoro ulaskom Rumunjske i Bugarske u EU ionako ostati samo zemlje koje se trebaju naći u zoni zapadnog Balkana. Lovrinčevića sadašnja situacija u kojoj se Vlada i gospodarstvo protivi novoj zoni slobodne trgovine podsjeća na 1993. godinu, kada je Hrvatska odbila ući u Ceftu, smatrajući da je u njoj okupljena “sirotinja” koja nije mjerljiva s Hrvatskom.
Osim toga, Lovrinčević podsjeća i na Sporazum o stabilizaciji u kojem je Hrvatska pristala na takav mogući razvoj događaja. Za Hrvatsku bi, vjeruje, bilo dobro ući u takvu zonu slobodne trgovine. Pravilo je, kaže, da od toga uvijek profitiraju tehnološki najsuperiornije zemlje. Podsjeća i da je za uspješne hrvatske kompanije upravo tržište nazvano zapadni Balkan strateško, te bi i stoga Vlada morala ozbiljnije promišljati prijedlog EU. Za Željka Ivančevića to je dobra taktička pozicija za Vladu koja bi mogla kompenzirati pristanak za zapadni Balkan stavljanjem Hrvatske u proračun EU za razdoblje od 2007. do 2013. godine u kojemu je prema njegovim riječima, predviđen određeni iznos za Rumunjsku i Bugarsku kao potencijalne članice, no Hrvatska se nigdje ne spominje.

Premijer Sanader o ekonomskoj unijik sa zemljama zapadnog Balkana

To ne dolazi u obzir!
Otvarajući rad Okruglog stola o reformi državne uprave na Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti premijer dr. Ivo Sanader decidirano je odbacio mogućnost participiranja hvatske Vlade o stvaranju trgovinske unije zemalja zapadnog Balkana. “To ne dolazi u obzir”, ukratko je kazao Sanader. “Hrvatska je svjesna svoje uloge u ovom dijelu Europe, no želi ući u EU i NATO kako bi time završila onaj dio povijesti koji je vezuje uz Balkan. Želimo pridonijeti da se poboljšaju trgovinski odnosi i postigne politička stabilnost, ali ne dolazi u obzir da se stvara neka tvorevina koja podsjeća na bivšu Jugoslaviju. Hrvatska je spremna za naš doprinos političkoj stabilnosti u okviru Cefte”, poručio je hrvatski premijer. Kako je objasnio, Vlada je prošle jeseni predložila da se Cefta, nakon što iz nje iziđu Bugarska i Rumunjska, a u njoj ostane samo Hrvatska, proširi na BiH, Alabaniju, Makedoniju, Srbiju i Crnu Goru, Moldaviju, a predložit će i da u nju uđe Ukrajina.
“Iz razgovora s predstavnicima Europske komisije, aktualnim predsjedateljem EU-a austrijskim predsjednikom Wolfgangom Schüsselom, povjerenikom za proširenje Ollijem Rehnom vidi se da nas podržavaju i da nikome nije na pameti stvaranje nove Jugoslavije”, zaključio je Sanader.
(S. V.)

‘Priče o obnovi Jugoslavije čista su glupost’

Europski povjerenik za proširenje Olli Rehn intervjuom koji je dao Hrvatskoj televiziji i izjavama hrvatskih dopisnicima nastojao je umiriti hrvatsku javnost, nervoznu zbog inicijative o slobodnoj trgovinskoj zoni. Povjerenik je, iznenadjujuće brzo za sporu administraciju, vrlo brzo reagirao pošto je, kako se sve više govori u Bruxellesu, iz Komisije izašao nedovoljno obrađen i pripremljen dokument. Odlučno je negirao da je riječ o nekoj restituciji neke nove Jugoslavije. “Pokušat ću, bit ću pristojan, ali vrlo iskren – to je čista glupost. Nikome ne pada na pamet restauriati Jugoslaviju”. Povjerenik je potvrdio da podržava ideju premijera Sanadera o zoni Srednjoeuropske zone slobodne trgovine. “Vas ima 25 milijuna, toliko ima i nas u Skandinaviji. Upravo zona slobodne trgovine nam je veoma pomogla. Nemamo razloga da se bojimo regionalne suradnje, koja će ionako biti postignuta u širem europskom okviru, a Hrvatsku priprema za ulazak u EU”, rekao je Rehn.
(Rato Petković)

U Srbiji pozitivno primljen prijedlog EU-a

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe

BEOGRAD – U gospodarskim krugovima u Beogradu pozitivno je primljena inicijativa EU o osnivanju slobodne trgovačke zone između osam zemalja zapadnog Balkana. To se smatra jednostavnijim rješenjem koje će omogućiti unaprjeđenje međusobnih ekonomskih odnosa od 27 pojedinačnih sporazuma o slobodnoj trgovini, koje su međusobno sklopile spomenute zemlje.
Prijedlog EU u Beogradu nije primljen s iznenađenjem jer on datira još od prije pet godina, a zamisao je inicirao Pakt za stabilnost jugoistočne Europe. Ministar za privredu i privatizaciju u Vladi Srbije, Predrag Bubalo, ne vjeruje da će sve zemlje istodobno ući u EU, ali da bi se to moglo dogoditi u dvije do tri etape. Bubalo vidi veće prilike srbijanske privrede u konkurenciji sa zemljama u okruženju, nego u konkurenciji s razvijenim zemljama EU. Na primjedbu da Hrvatska ne prihvata zamisao o osnivanju trgovačke zone, Bubalo je odgovorio kako je uvjeren da će EU inzistirati na njezinu ostvarivanju s Hrvatskom ili bez nje.