Na 33. tradicionalnom savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista, održanom u Opatiji od 5. do 7. studenoga 2025., član Glavnog odbora HDE-a Željko Lovrinčević upozorio je na ponovno ukorjenjivanje inflacijskih očekivanja u Hrvatskoj, istaknuvši da poduzeća sve češće uračunavaju trajne cjenovne pritiske izravno u ugovorne aranžmane – dinamiku koja podsjeća na okolnosti napuštene prije 30-ak godina.
Nespremni za euro
Govoreći o posljedicama uvođenja eura, Lovrinčević je ocijenio da se Hrvatska pri uvođenju zajedničke valute vremenski poklopila s razdobljem značajnog priljeva sredstava iz EU fondova, što se razlikovalo od iskustava drugih zemalja. Prema njegovim riječima, taj je spoj ubrzao stvaranje određenih neravnoteža i naglasio strukturne slabosti domaćega gospodarstva.
Hrvatska je, rekao je, u trenutku prelaska bila nedovoljno konkurentna, dok su normativni kriteriji zadovoljeni, ali gospodarska pripremljenost i odabir trenutka – upitni. Istaknuo je da problem inflacije dodatno pojačava usporeni rast produktivnosti, budući da je znatan dio sredstava iz EU-a završio u administrativnim i pomoćnim djelatnostima, umjesto u sektorima koji stvaraju održiv output. Rast cijena, kaže, opravdan je onoliko koliko prati rast proizvodnosti, no u hrvatskom kontekstu ta je poveznica sve slabija, što prijeti konkurentnosti zemlje.
Govoreći o mjerama ekonomske politike, zauzeo se za snažniju ulogu središnje banke u vođenju politike stabilnosti i zaštiti financijskog sustava od šokova, upozorivši da će hrvatsko gospodarstvo dugoročno ostati neusklađeno s gospodarskim ciklusom EU-a. Pozvao je na pravovremenu primjenu instrumenata koji bi spriječili prelijevanje pritisaka iz inozemnih matica banaka jer bi nekontrolirano izvlačenje dobiti moglo ugroziti fiskalnu stabilnost.
Upozorio je i na rast koncentracije u bankarskom sustavu koji se, iako postupno, stalno povećava, te na potrebu definiranja strategije postupnog povlačenja nefinancijske monetarne aktive bez ponovnog poticanja inflacije. Lovrinčević smatra da je Ministarstvo financija prekasno reagiralo na potrebu apsorbiranja viška likvidnosti u trenutku uvođenja eura, posebno kroz izdavanje državnih obveznica i trezorskih zapisa namijenjenih građanima.
Predložio je produljenje krivulje prinosa i povećanje njihova udjela u javnom dugu radi uravnoteženijeg fiskalnog upravljanja. Predložio je i jačanje tržišta kapitala kroz poticanje IPO procesa, smanjenje poreza na kapitalnu dobit te ublažavanje neravnoteža na tržištu nekretnina, štednje i ulaganja. Kao razborit pristup naveo je usklađivanje procesa pristupanja OECD-u s rastućim pritiscima na tržištu nekretnina.
U pogledu maloprodaje Lovrinčević je pozvao na uvođenje regulatornih ograničenja tržišne koncentracije – smanjivanje tržišnog udjela vodećih lanaca na ispod 25 posto, nasuprot trenutačnih oko 30 posto po vodećem subjektu. Hrvatska, kaže, praktički nema pravog diskontera, što dodatno povećava osjetljivost potrošača na inflaciju.
Plaće i socijalna davanja
Politika konkurentnosti, dodao je, mora postati središnja poluga gospodarske otpornosti malih tržišta izloženih inozemnim vlasnicima i vanjskim šokovima. U kontekstu javnih natječaja, posebno onih financiranih sredstvima EU-a, Lovrinčević je pozvao na jačanje konkurencije, suprotno zahtjevima dijela gospodarskih udruga poput HUP-a, koje u graditeljstvu traže ograničenja sudjelovanja. Viša razina konkurencije, smatra, osigurala bi bolju vrijednost i transparentnost projekata.
Naglasio je da će politika plaća i socijalnih izdataka u velikoj mjeri ovisiti o očekivanom neto priljevu sredstava iz EU fondova pa ju je potrebno fleksibilno prilagođavati budućim kretanjima. Upozorio je i na nužnost većeg nadzora nad preuzimanjem obveza u ime Hrvatske od trećih subjekata, poput Europske komisije, s obzirom na ubrzano rastuće, zajednički preuzete obveze. Lovrinčevićev je nastup sažeo niz međusobno povezanih rizika s kojima se suočava hrvatska ekonomska politika, istaknuvši da su ukorijenjena inflacija, koncentracija sektora i upravljanje vanjskim tokovima ključni izazovi koji zahtijevaju koordinirane i dugoročno promišljene odgovore.
