Pad od pola milijuna neriješenih predmeta do kojeg je došlo zahvaljujući uspješnom provođenju mjera iz Vladine Strategije reforme pravosuđa iz 2005. predstavlja zasad najveći uspjeh reforme pravosuđa. Ocjena je to ministrice pravosuđa Ane Lovrin, podupire je pravosudna statistika koja kaže da je do polovice ove godine ukupno neriješenih 1,003.902 sudska predmeta (prije dvije godine bilo ih je 1,640.365), kod ovrhe je broj zaostataka smanjen za 79 posto, a kod grutovnih predmeta za 61 posto. U tom je tonu, uz preporuku sudovima da porade na komunikacijskoj strategiji prema medijima, jučer zaključena rasprava Nacionalnog foruma o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji u Križevcima. Sudjelovali su brojni predstavnici sudbene i zakonodavne vlasti kao i civilnog sektora te su neki o postignućima u područjima reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije, a što su nesumnjivi Vladini politički prioriteti, ipak govorili u nešto kritičnijem tonu od same ministrice.

Prenošenje istrage
Spomenimo tako SDP-ovku Ingrid Antičević Marinović koja tvrdi da se presporo reformira područje zemljišnih knjiga i kazneni progon, tj. čeka se četiri godine na prenošenje istrage s istražnih sudaca na tužitelje i policiju te kritički raspoloženog predsjednika Hrvatskog helsinškog odbora Vlatka Silobrčića koji ocjenuje da je reforma prespora te kao primjer navodi projekt racionalizacije sudač Zadržavajući se, pak, na samoj korupciji i njezinim konotacijama, predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin nije bježao od negativne percepcije koja u javnosti vlada o korupciji te je, kao odgovor na to, najavio još veće rezultate sudbene vlasti, još jači rad koji će se očekivati od sudaca i daljnje povećanje učinkovitosti. “Smanjenje od gotovo pola milijuna neriješenih predmeta koje je i ministrica uvodno spomenula prošlo je u javnosti dosta neopaženo kao što je slučaj i s rezultatima na ubrzanom rješavanju kaznenih predmeta starijih od tri godine i građanskih predmeta koji su stariji od pet godina. Vrhovni sud RH otvara pitanje odgovornosti za nerješavanje starih predmeta, a činjenica je da smo utvrdili kako imamo i predmete starije od 20 godina. Nakon što smo popisali predmete i utvrdili kod kojih se sudaca nalaze, svaka tri mjeseca dobivamo izvješće koliko je starih predmeta riješeno. Tako smo od početka 2006. do danas smanjili za dvije trećine broj kaznenih predmeta starijih od tri godine, a za 15 posto je više riješenih predmeta koji pred sudovima traju oko godinu dana”, objasnio je Hrvatin dodajući kako je na kraju 2005. bilo 78.592 neriješnih starih predmeta, a na kraju 2006. bilo ih je 70.157. Predsjednik Visokog trgovačkog suda Srđan Šimac pozvao je stranke i njihove odvjetnike da ne sudjeluju u aktivnostima koje se svode na pregovoranje i požurivanje jer, kako je kazao, ni jedna radnja kojom se kani postići prekoredno rješavanje predmeta nije bezazlena. “Inzistiranjem sudaca na procesnoj disciplini stranaka i poštivanju sudskih i zakonskih rokova sudstvo šalje poruku da su sve stranke jednake”, kazao je Šimac koji je prezentirao i velik uspjeh trgovačkog sudstva u okviru mirenja stranaka kojim je u godinu i pol dana na zagrebačkom Trgovačkom sudu registrirano 150 uspješnih postupaka medijacije.

Prijave građana
Ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan smatra da je povjerenje građana u njihov rad neupitno što, kaže, svjedoči i porast podnesaka građana koji prijavljuju sumnju na korupciju. “Za razliku od 2005. kad nam se obratilo 476 građana, procjenujem da ćemo ove godine imati preko 2000 podnesaka građana koji prijavljuju korupciju. Akcija Maesto, a koja je rezultat timskog rada, pokazala je da nema nedodirljivih te nas očekuje značjan napor u pogledu oduzimanja imovinske koristi ostvarene inkriminacijama iz naše nadležnosti. Zakonskim izmjenama već je predviđeno prošireno oduzimanje imovinske koristi u kaznenim djelima organiziranog kriminala, a idemo s inicijativom da se to uredi i za korupciju. Teret dokaza da je imovina legalno stečena bit će na osumnjičeniku”, kaže Cvitan.Nitko od sudionika nije se osvrnuo na prijedlog Antičević da se moderniziraju gospodarske inkriminacije na tragu novele KZ-a iz 2003. koju je Ustavni sud iz formalnih razloga ukinuo te da se uvede kazneno djelo odgovornosti sudaca kojim se sankcioniraju slučajevi donošenja odluka mimo zakona.

Kreće široka primjena eSPIS-a

Državna tajnica Ministarstva pravosuđa Snježana Bagić, a od prosinca nova ustavna sutkinja, najavila je široku primjenu projekta eSPIS koji iduće godine kreće na 70-ak sudova u sklopu prijekta PHARE 2006. Najveći računalni program koji će detektirati sve radnje kod svih sudskih predmeta nemaju mnoge članice EU, složeniji je čak od programa za bankovne operacije, a testiraju ga na Općinskim sudovima u Zagrebu o Puli te Trgovačkim sudovima u Splitu i Zagrebu. No, odlučeno je da se uvede i na Vrhovnom sudu, Visokom trgovačkom sudu te Županijskim sudovima u Zagrebu i Puli.