EN DE

Loše vijesti za Zagrepčane: Glavni grad Hrvatske na ovoj ljestvici našao se na nezavidnom mjestu

Autor: Poslovni.hr
17. studeni 2026. u 10:47
Podijeli članak —
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL

Pred Zagrebom je, sudeći po svemu navedenome, jako puno posla.

Zagreb se nalazi pri samom dnu europske ljestvice gradova prema kvaliteti zraka, pokazalo je novo istraživanje organizacije Clean Cities, čije je rezultate predstavio Sindikat biciklista. Među 40 analiziranih europskih gradova hrvatska metropola zauzela je tek 38. mjesto, s ocjenom E i 19,1 bodom od mogućih 60. Lošiji su bili samo Bukurešt i Atena.

Istraživanje pod nazivom Free to Breathe obuhvatilo je kvalitetu zraka i napredak europskih gradova u razvoju održive mobilnosti. Rezultati otkrivaju zabrinjavajuću sliku: samo tri grada, Kopenhagen, Stockholm i Helsinki, već zadovoljavaju nove granične vrijednosti Europske unije za dvije posebno štetne skupine onečišćujućih tvari – dušikov dioksid (NO₂) i fine lebdeće čestice (PM₂.₅).

To znači da čak 93 posto analiziranih gradova još ne ispunjava nove europske standarde kvalitete zraka.

Zagreb nije osvojio nijedan bod za usklađivanje s novim pravilima

Posebno zabrinjavajući podatak odnosi se na spremnost Zagreba za ispunjavanje strožih europskih standarda koji bi se trebali primjenjivati od 2030. godine. U toj kategoriji hrvatska metropola nije osvojila nijedan bod.

Ukupno je Zagreb prikupio 19,1 bod od mogućih 60. Za trenutačnu kvalitetu zraka dobio je 13,6 od 30 bodova, dok je za promjene razine onečišćenja tijekom posljednjih deset godina osvojio 4,5 od mogućih deset bodova.

Još lošiji rezultat ostvario je u kategoriji prometnih politika usmjerenih na smanjenje onečišćenja. Za mjere održive mobilnosti dobio je samo jedan bod od mogućih deset.

Gradovi su ocjenjivani prema četiri kriterija: trenutačnoj razini onečišćenja, usklađenosti s novim graničnim vrijednostima EU-a, promjenama kvalitete zraka tijekom proteklog desetljeća te prometnim i drugim mjerama kojima se potiče održiva mobilnost.

Na začelju ljestvice dominiraju gradovi srednje i istočne Europe

Rezultati istraživanja pokazuju velike razlike među europskim regijama. Dok su nordijski gradovi ostvarili najbolje rezultate, na začelju ljestvice uglavnom se nalaze gradovi južne, srednje i istočne Europe.

Među gradovima s najlošijim rezultatima, uz Zagreb, izdvajaju se Torino, šire područje Milana, Krakov, Wrocław, Varšava, Rim, Prag i Budimpešta. Posljednja dva mjesta pripala su Bukureštu i Ateni.

Atena se posebno ističe po visokoj koncentraciji dušikova dioksida. Prosječna vrijednost iznosila je 37,6 mikrograma po kubičnom metru, što je najviše među svih 40 analiziranih gradova.

London i Pariz dokazali da se onečišćenje može smanjiti

Ipak, istraživanje donosi i pozitivne primjere gradova koji su u posljednjih deset godina uspjeli znatno poboljšati kvalitetu zraka. Među njima su Kopenhagen, London, Pariz i Stuttgart.

Njihov napredak povezuje se s konkretnim prometnim i urbanističkim mjerama, poput uvođenja zona niskih i nultih emisija, elektrifikacije autobusnog prijevoza, uspostave školskih ulica te izgradnje i širenja biciklističke infrastrukture.

Pojedini gradovi uspjeli su u proteklom desetljeću smanjiti koncentracije dušikova dioksida za više od trećine, a neki su se približili smanjenju od čak 50 posto. Time su pokazali da odlučne prometne politike mogu donijeti značajne rezultate u borbi protiv onečišćenja.

Koliko je problem raširen, pokazuje i podatak da čak 37 od 40 analiziranih gradova prekoračuje barem jednu od četiri nove granične vrijednosti za onečišćenje zraka, dok 18 gradova ne zadovoljava nijednu od njih.

Stroža europska pravila stupaju na snagu do 2030. godine

Europska unija revidiranom Direktivom o kvaliteti zraka uvodi strože granične vrijednosti za onečišćujuće tvari koje države članice moraju postići do 2030. godine. Cilj novih pravila je smanjiti zdravstvene rizike povezane s onečišćenjem i europske standarde približiti preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.

Uz objavu rezultata istraživanja pokrenuta je i kampanja Free to Breathe. Organizacija Clean Cities njome poziva europske gradove i nacionalne vlade da ubrzaju provedbu mjera za čišći zrak.

Rezultati istraživanja jasno pokazuju da Zagreb u tom području ozbiljno zaostaje za velikim dijelom Europe. S obzirom na iznimno slab rezultat u kategoriji prometnih politika, pred gradskim vlastima je velik izazov: bez konkretnijih mjera za smanjenje automobilskog prometa, razvoj javnog prijevoza i poticanje biciklizma teško će se ostvariti značajniji napredak.

Autor: Poslovni.hr
17. studeni 2026. u 10:47
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati