Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Loša jesen za ratarske kulture

Autor: Miroslav Kuskunović/Agrobiz
30. siječanj 2018. u 21:59
Podijeli članak —
Suša je nagrizla prinose/Petar Glebov/PIXSELL

Kukuruza 28 posto manje, soje podbacila 15%, jedino je repa u plusu.

Hrvatska je prošle jeseni imala urod kukuruza od 1,56 milijuna tona što je gotovo 28 posto manje nego što je bila proizvodnja ove važne kulture u 2015.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

U proizvodnji je podbacila i soja – 14,8 posto, krumpira čak 26,3 posto, dok je rast zabilježen kod proizvodnje šećerne repe za oko 11 posto, sa 1,17 milijuna tona na 1,3 milijuna. Proizvodnja soje bila je na razini 208.000 tona, dok je krumpira proizvedeno 126.000 tona.  Prema podacima Državnog zavoda za statistiku procjenjuje se da je prirod silažnoga kukuruza smanjen, i to gotovo 35%.

Hrvatska je prošle jeseni imala urod kukuruza od 1,56 milijuna tona što je gotovo 28 posto manje nego što je bila proizvodnja ove važne kulture u 2015.

U proizvodnji je podbacila i soja – 14,8 posto, krumpira čak 26,3 posto, dok je rast zabilježen kod proizvodnje šećerne repe za oko 11 posto, sa 1,17 milijuna tona na 1,3 milijuna. Proizvodnja soje bila je na razini 208.000 tona, dok je krumpira proizvedeno 126.000 tona.  Prema podacima Državnog zavoda za statistiku procjenjuje se da je prirod silažnoga kukuruza smanjen, i to gotovo 35%.

Suša koja je prošlo ljeto bila vrlo izražena, posebice u dijelovima Slavonije i Branje, uzrok je smanjenom prinosa kukuruza i soje po hektaru, ističu stručnjaci koji smatraju da valja uzeti u obzir i to da je 2015. bila rekordna u mnogim proizvodnjama, zbog čega je rezultat u 2016. nešto niži. Klimatske promjene sve su veći ograničivajujući faktor kod prinosa jesenskih kultura, zbog čega se sve više poljoprivrednika opet okreće proizvodnji pšenice jer dolazi ranije već krajem lipnja, ističu stručnjaci.

Podaci DZS pokazuju da je prinos kukuruza za silažu bio manji za 11.400 kilograma po hektaru, kukuruza za zrno 2200 kilograma po hektaru i soje 700 kilograma po ha. Proizvodnja šećerne repe bila je veća za 125.000 tona, a uzrok povećanom prirodu šećerne repe jest veća žetvena površina, i to za 4100 hektara.

Autor: Miroslav Kuskunović/Agrobiz
30. siječanj 2018. u 21:59
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close