Hrvatima jedna od omiljenih zemalja za iseljavanje zbog posla – Irska, ostvarila je u veljači neslavan europski rekord – najveći pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini u Europskoj uniji, u iznosu od 15,5 posto u usporedbi sa siječnjem.  

Smanjenje proizvodnje u halama je uvjerljivo, jer daleko iza Irske su Francuska s minusom od 1,6 posto, te naša zemlja, s padom industrijske proizvodnje od 1,5 posto. Pokazatelji za cijelu EU i nisu tako crni – industrija je u eurozoni, EU19 bila slabija za 0,3, a u EU28 tek za 0,2 posto, procjenjuje europski statistički ured, navodeći i da je ovo usporavanje i dalje bolji rezultat od lanjske veljače, jer je industrija u odnosu na taj mjesec skočila za 1,2 (u EU19) i za 2,1 posto u EU28.  Ista je stvar i s Hrvatskom – u veljači je prema istom mjesecu lani ona uvećana 2,4 posto, nakon rasta za četiri posto u siječnju.

Pad u industriji u veljači zacijelo je utjecao i na lošiji BDP u prvom kvartalu ove godine, još prije problema u Agrokoru. Ovih je dana, tako, Ekonomski institut Zagreb objavio procjene da je, na osnovu indeksa CEIZ, BDP u siječnju i veljači stagnirao za 1,3 bodova u odnosu na posljednji kvartal lani.  Statističari tumače da je pad industrije nastao zbog smanjene proizvodnje energije za 3,9%, netrajnih potrošačkih roba za 0,9%, pa povećanje proizvodnje trajnih potrošačkih roba za 0,4% i kapitalnih i intermedijarnih roba za po 0,8% nije mogao promijeniti tu lošiju sliku. Svijetli primjeri rasta produktivnosti u veljači su bile Bugarska i Slovenija, s povećanjem od 3,6 posto, te Mađarska i Letonija, s plusom od 3,4 tj. 3,2 posto u odnosu na siječanj.

Na godišnjoj razini Grčka se može pohvaliti da je imala najveći rast industrije – čak 11,2 posto, a slijede je baltički 'biseri' Letonija i Estonija, s porastom od 10,6 i devet posto. Irska je i na godišnjoj razini najviše podbacila – 10 posto, a Francuska 0,8 posto.