Kad se uzmu u obzir proljetni praznici, lipanj u kojem je ostvaren turistički rast i "srpanjska rupa", zajedno s najavama za ostatak ljeta i ranu jesen, Hrvatska bi turističku godinu trebala završiti s nekoliko postotaka porasta, ustvrdio je ministar turizma Darko Lorencin na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak u Puli.

Ministar također vjeruje da bi brojke već u idućoj godini trebale biti bolje zahvaljujući projektu pred i posezone (PPS) koji čiji pilot u petnaestak destinacija kreće od rujna. Prema prvim podacima sustava turističkih zajednica, na Jadranu i u Gradu Zagrebu je u od siječnja do lipnja ostvareno 15,96 milijuna noćenja, što je 4,7 posto više nego lani u istom razdoblju. Samo u lipnju bilo je 1,87 milijuna dolazaka, što je 8,9 posto više no lani, uz 10,7 posto više noćenja. Najveći porast imala je Istra s 32,8 posto noćenja više, a europska tržišta s najvećim rastom noćenja u prvoj polovici godine su Finska (+9%), Norveška (+8%) i Švedska (+11%). Od dalekih tržišta najviše su rasli Kina (+39%), Koreja (+250), Argentina (+20%), SAD (+17%) i Kanada (+17%), dok je Rusija opet pala za 22 posto.

Kad su u pitanju financijski pokazatelji, pokazalo se da je u prvih pet mjeseci Hrvatska ostvarila 8,14 milijarde kuna prihoda od turizma, što je 15 posto više nego lani, no to je još uvijek manji udjel u ukupnom turističkom prihodu. "Imamo 6,6 posto više dolazaka i 4 posto više noćenja. Uz čitavu ovu dinamiku tijekom predsezone, smatram da samo napravili dobar temelj za glavnu sezonu, i sada nam je bitno izvući srpanj koji bi trebao biti na razini kao i lani. Uz dobre najave za kolovoz, rujan i listopad trebali bismo turističku godinu zaključiti s nekoliko postotaka povećanja", kaže Lorencin.Kad je u pitanju proširenje turističke sezone i takozvane "srpanjske rupe" koju već prijavljuju turističke kompanije, Lorencin je istaknuo veliku važnost projekta PPS (pred i posezona).

"Projekt je u fazi kandidiranja destinacija koje će se poticati marketinški. Sa svakom od tih 10 do 15 destinacija koje ćemo odabrati na natječaju utvrdit ćemo proizvode i tržišta, te zajednički s privatnim sektorom definirati kako možemo steći prednost te možda privući turiste s nekih drugih tržišta.  Primjerice na taj način možemo riješiti rusko tržište, ili pronaći neka nova tržišta," pojasnio je Lorencin.  Lorencin smatra da je do povećanja prihoda u prvih pet mjeseci došlo zbog novih proizvoda i ulaganja, a ne zbog podizanja PDV-a na usluge smještaja s 10 na 13 posto ili pak zbog fiskalizacije. "Prošle godine imali smo i smanjenje PDV-a s 25 na 10 posto na ugostiteljske usluge i opet smo imali dobre rezultate. Ove godine na povećanje PDV-a otpada tri do četiri posto porasta prihoda, dok je ostalo realni rast koji je posljedica investiranja i novih proizvoda, koji nose veće cijene s puno više kvalitete", smatra ministar.