Lokalnim i regionalnim jedinicama Vlada će ove godine preusmjeriti 332,4 milijuna eura u vidu pomoći izravnanja, što je 23 milijuna više nego lani. Vlada je na sjednici u petak, naime, donijela Uredbu i nekoliko odluka kojima se povećavaju iznosi pomoći izravnanja lokalnim jedinicama za decentralizirane funkcije zdravstva, školstva, vatrogastva i socijalne skrbi u 2025. godini.

U prošloj godini ta je financijska injekcija ‘lokalcima’ iznosila 309,3 milijuna eura. “Sredstva za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije osigurana u Državnom proračunu za 2025. iznose 218,3 milijuna eura, a radi se o sredstvima koja se isplaćuju onim jedinicama lokalne samouprave koje za pojedinu preuzetu javnu decentraliziranu funkciju ne prikupe dovoljno sredstava od uvećanog udjela u prihodima od poreza na dohodak kako bi dostigli minimalne financijske standarde”, pojasnio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.

Može i za štete od potresa
Iznos pomoći izravnanja za zdravstvo povećavaju se za pet posto, osnovno i srednje školstvo te vatrogastvo za sedam posto, a socijalnu skrb (domove za starije) za 16 posto. Decentralizirana sredstava za osnovne škole u 2025. iznose 138,6 milijuna eura, za srednje škole i učeničke domove 68,6 milijuna, a utvrđen je i iznos od 6,8 milijuna eura za veće troškove prijevoza učenika u osnovnim školama, a koji je u prošloj godini iznosio 2,5 milijuna eura. Za zdravstvo za sve županije i Grad Zagreb utvrđen je iznos od 45,3 milijuna eura, za domove za starije 28,9 milijuna, a za financiranje rashoda 75 javnih vatrogasnih postrojbi 50,9 milijuna eura.

Iznimno, propisuje se Uredbom, za vrijeme trajanja programa mjera i aktivnosti obnove, dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija i Karlovačka županija mogu utrošiti u svrhu saniranja šteta i obnove zbog potresa na svom području.

Veće uštede energije
Usto, u saborsku proceduru otišao je i konačan prijedlog zakona o energetskoj učinkovitosti kao posljedica usklađivanja s regulatornim okvirom Unije. “Direktivom o energetskoj učinkovitosti postavljen je novi obvezujući prag o potrošnji energije na nivou EU do 2030. godine, a države članice su dužne doprinositi zajedničkom cilju smanjenja potrošnje energije”, napomenuo je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Izmjenama se uvode novi ciljevi vezani uz energetsku učinkovitost do 2030., čime se postupno povećavaju godišnje stope obveze uštede energije. Uvodi se obveza plaćanja naknade za neostvarene kumulativne uštede energije u 2030. za one opskrbljivače koji ne ostvare zacrtane uštede, a predlaže se da se ne povećavaju godišnje stope obveze uštede energije u sustavu obveza kako ne uzrokovale probleme u poslovanju opskrbljivača energijom.

“Da bi se postigli zadani ciljevi, predlaže se da se dodatne uštede energije postignu alternativnim mjerama politike te se predlaže podizanje udjela ostvarenja ušteda energije alternativnim mjerama s 50 na 70 posto”, istaknuo je.

sigurnost podataka

Što se događa s ispisom u oblaku i zašto su tvrtke sve opreznije?

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo