HŽ Cargo i renomirani slovački logističar RTI na pragu su partnerstva koje bi ubrzalo pristup međunarodnim rutama, klijentima i standardima za čiju su izgradnju od nule potrebne godine.

Uskoro se očekuje finalna potvrda svih relevantnih državnih instanci, a HŽ Cargo ovime ima potencijal postati moderni intermodalni teretni prijevoznik koji s partnerom suvereno odgovara na izazove tržišta i ključno, raste i razvija se.

Infrastruktura dvojne namjene

Interesi su im komplementarni, RTI treba Jadran kako bi zaokružio svoju mrežu, a Hrvatska treba snažnog partnera koji može HŽ Cargo odvesti izvan nacionalnih granica i učiniti hrvatske luke početnim točkama koridora koji sežu duboko u Europu.

“Kada se to partnerstvo u potpunosti ostvari, kada kontejneri iz Rijeke budu kretali prema Bratislavi i Duisburgu pod imenom nacionalnog prijevoznika koji posluje prema standardima najboljih u Europi, Hrvatska će ono što je oduvijek imala pretvoriti u ono što odavno zaslužuje. To je koridor sjever-jug prema kojem je Inicijativa triju mora usmjerena, oživljen kroz teret koji se svakog tjedna kreće između jadranske obale i srca kontinenta”, poručio je Robert Spisak, predsjednik upravnog odbora AZC-a i suvlasnik Railtrans Internationala.

Ovakva suradnja posebno je važna s obzirom na to da je europski željeznički teretni prijevoz pod značajnim pritiskom, volumeni padaju gotovo posvuda – gospodarska neizvjesnost, usporavanje industrije, geopolitičke okolnosti i pritisak cestovnog prijevoza ostavljaju trag na količinama. Zato je ovakva suradnja ključna, jer samostalan rast nije više moguć, a ulaganje u željeznički teretni prijevoz nije samo pitanje konkurentnosti. To je pitanje suverenosti i sigurnosti.

“Dok se u sklopu službenog programa ovakvih velikih diplomatsko-gospodarskih skupova razgovara o strateškim temama važnim za sve države članice Inicijative, na marginama kroz side-evente smo odlučili konkretizirati i lokalizirati razgovor s naglaskom na Hrvatsku. U novim geopolitičkim okolnostima, Hrvatska može postati važan prometni i sigurnosni koridor prema Srednjoj Europi, no za to su potrebna infrastrukturna ulaganja, prvenstveno gradnja nizinske pruge bez daljnjih odgoda.

Potražnja na tržištu postoji da sve europske luke rade iznad trenutačnih kapaciteta, Rijeka ima priliku ali je ključno njeno brzo povezivanje s ostatkom Hrvatske i Europe”, istaknula je Iris Duka Kramar, starija savjetnica i voditeljica Alpheus Public Affairsa, agencije za javno zagovaranje koja posluje posljednjih 16 godina na tržištu.

Plavo gospodarstvo

‘Hrvatska zbog Jadrana postaje važna ulazna točka između srednje i istočne Europe te Mediterana’

ENT Summer Camp

Ovdje počinju karijere budućih lidera domaće IT scene

Riječ je o infrastrukturi dvojne namjene, odnosno prometnim i logističkim sustavima koji mogu služiti i civilnim i sigurnosnim potrebama. U hrvatskom slučaju ta se rasprava nužno veže uz luku Rijeku kao važnu početnu točku ulaza u Srednju Europu, a koja pak ovisi o željezničkom povezivanju – konkretno, dugo očekivanoj nizinskoj pruzi Rijeka-Zagreb.

Novi kontejnerski kapaciteti, poput Rijeka Gateway koja planira daljnje povećanje kapaciteta u drugoj fazi, mogu ojačati poziciju Hrvatske na Jadranu, ali samo ako budu praćeni učinkovitom željezničkom i intermodalnom infrastrukturom. U suprotnom, riječ je o snažnom lučkom projektu s ograničenim nacionalnim učinkom.

Dio sigurnosne arhitekture

O ovoj temi razgovaralo se u Dubrovniku prije mjesec dana na marginama skupa Inicijativa triju mora, najvećeg diplomatsko-gospodarski skupa u posljednjih deset godina održanog u Hrvatskoj, a gdje je uz službeni program održano desetak side eventa posvećenih energetici, obrani, infrastrukturi, digitalizaciji i investicijama. Rasprava se održala o dual-use infrastrukturi koju je organizirao Alpheus Public Affairs, uz pokroviteljstvo Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. U pozadini te teme nalazi se šira europska promjena.

Infrastruktura se više ne promatra samo kroz promet, turizam ili regionalni razvoj. U okolnostima poremećenih opskrbnih lanaca, rata u Ukrajini i rasta ulaganja u europsku obranu, luke, pruge i ceste postaju dio sigurnosne arhitekture. Za Hrvatsku je to prilika, ali i test sposobnosti da geografski položaj pretvori u konkretan investicijski i logistički kapacitet. O tome su na panelu razgovarali predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, HŽ Infrastrukture, HGK, Luka Split i Maerska.