Projekt LNG terminala na Krku opet je u fokusu javnosti nakon što je Vlada u četvrtak u hitnu saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o proglašenju terminalna na Krku strateškim tzv. lex LNG. No, i dan prije toga je sama tvrtka LNG Hrvatska na svojim internetskim strancima objavila da je otvorila novi tender za nabavu plutajuće jedince za prihvat i skladištenje (FSRU). Premijer Andrej Plenković je pojasnio kako ovaj zakon treba omogućiti da se strateški projekt LNG terminala na Krku realizira u zadanim rokovima. 

Zakonska podloga

“Riječ je o projektu od strateškog značaja, o kojemu dugo razgovaramo, koji je izazvao i prijepore i određene otpore u jedinicama lokalne samouprave. Međutim, smatramo da na ovaj način s posebnim zakonom na najučinkovitiji i vjerujem najbolji način, uvažavajući sve aspekte zaštite okoliša, možemo riješiti i diverzifikaciju opskrbe plinom i staviti Hrvatsku na energetsku kartu Europe u jednom sasvim drugom svjetlu nego do sada”, istaknuo je premijer. Iz Vlade je pojašnjeno kako će se lex LNG-jem uređuje rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na lokaciji terminala, izdavanje koncesije na pomorskom dobru za realizaciju LNG terminala i koncesijske naknade za pomorsko dobro, definira naknada za sigurnost opskrbe itd. Prema prijedlogu, nositelj investicije u projekt LNG terminala je tvrtka LNG Hrvatska, koja bi projekt realizirala kroz dvije faze – najprije izgradnju plutajućeg terminala u prvoj fazi te izgradnju kopnenog terminala za UPP u drugoj fazi.

Manji spremnik

S druge strane, tvrtka LNG Hrvatska promijenila je u srijedu uvjete natječaja za novi FSRU kojem je kapacitet smanjen s prije traženog najmanjeg kapaciteta spremnika od 160.000 kubnih metara, odnosno kapacitetom uplinjavanja od oko 6,5 milijardi m3 plina godišnje na najmanje 135.000 kubika tj. da zadovoljava isporuku od 2,6 milijardi m3 plina godišnje u hrvatski transportni sustav, a što je u skladu s mogućnostima ovdašnjeg transportnog sustava. Ističu da će se na taj način uštedjeti 90 milijuna eura u projektu koji je bio procijenjen na ukupno oko 360 milijuna eura od čega 100-tinjak milijuna bespovratnih sredstava EU-a.

Projekt na Krku ne ide željenom dinamikom zbog niza razloga, a među glavnima su protivljenje lokalne zajednice plutajućem projektu, a još značajniji razlog je slabi interes plinskih operatera za korištenje ovog terminala. Naime, na nedavnom natječaju je obvezujuću ponudu dala samo Ina i to za simboličnih 100 milijuna kubika. Za sredinu lipnja je najavljen drugi krug prikupljanja obvezujućih ponuda na kojem u LNG-u očekuju veći interes.