Ekonomist i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić ocijenio je u emisiji RTL Direkt da bi inflacija u Hrvatskoj za dva mjeseca mogla dosegnuti šest do sedam posto ako se nastavi rast cijena goriva. Smatra da Vladine mjere ne mogu pokriti cijeli trošak poskupljenja dizela te da će proizvođači, kako bi sačuvali zaradu, dio troškova prebaciti na potrošače.

Jurčić je objasnio da će se generalno povećanje cijena osjetiti ako cijena dizela ostane visoka dva mjeseca. Brzina prelijevanja troškova ovisi o sektoru. Kod poljoprivrednika proizvodni proces traje pet do šest mjeseci, dok kod ribara traje svega nekoliko dana. Prema dosadašnjem iskustvu, prosječno vrijeme potrebno da se povećanje cijene nafte odrazi na cijelu ekonomiju je oko dva mjeseca.

Upozorio je i na stvaranje inflacijske atmosfere, u kojoj cijene podižu i oni kojima troškovi nisu porasli. “Mi to u ekonomiji zovemo inflacijsko očekivanje. To je dosta dobro definirano i dosta dobro se može procjenjivati”, rekao je.

Prvi na udaru prijevoz i ribari

Prema njegovim riječima, poskupljenje će se najbrže osjetiti u prijevozu. “Sutra bude skuplji dizel, on prodaje karte, mora pokriti troškove. Ako troškove nije pokrio sa subvencijama države, prebacuje na potrošače”, kazao je Jurčić.

Dodao je da će, uz prijevoznike i logističare, među prvima biti pogođeni i ribari, kojima nafta čini čak 70 posto troška. Jurčić se nada da će se situacija stabilizirati unutar mjesec dana. “Nadam se dobrom čudu, da će se to sve skupa zaustaviti. Ako se ne zaustavi deveti, početak desetog mjeseca, onda će sigurno cijene ići”, prognozira.

Istaknuo je da se Hrvatska zbog vlastite rafinerije ne treba bojati nestašice, što je strateški važno, ali će cijene svejedno rasti zbog povezanosti tržišta. “Ako nafta bude 100-110 dolara i ako ostane ovakva situacija s dizelom, za dva mjeseca bismo mogli imati inflaciju 6-7 posto”, zaključio je.

Vlada je intervenirala smanjenjem trošarina na dizel za 0,03 eura po litri, no Jurčić kaže da postoje i druge opcije, poput fleksibilnog PDV-a. U izvanrednim situacijama, kada je ugrožena energetska i prometna sigurnost zemlje, dopuštene su i krajnje mjere poput određivanja cijena.

Ciljane subvencije

Zalaže se za ciljane subvencije umjesto zaštite cijene za sve građane. “Ljudima koji imaju možda prosječnu plaću 2500 ili 3000 eura apsolutno se ne bi trebala subvencionirati cijena, a oni ljudi koji imaju ispod 2000 ili ispod prosječne plaće, 1500-1600 eura, imaju dvoje djece, kredit za stan – njima je svaki euro bitan”, rekao je.

Nemate mjesta?

Mali stan, velika garnitura? Ova rješenja koriste svaki centimetar dnevnog boravka

Inženjerski iskorak

Od DFV-a do Red Bull Ford Powertrainsa: Ford ponovno ulaže u tehnologiju Formule 1

Smatra nepravednim da se subvencionira bogatije koji se više voze i imaju veće automobile, a da pomoć siromašnijima bude relativno manja. Rješenje vidi u korištenju podataka iz registra stanovništva za usmjeravanje pomoći prema imovinskom statusu.

Jurčić je naglasio da ključni problem Hrvatske nisu cijene goriva, već niske plaće. “Naš je problem taj što je prosječna plaća u Hrvatskoj, kako je nedavno Eurostat iznio, 1500 ili 1600 eura, a prosjek Europe je 3000 eura. U Sloveniji je 2500 eura”, istaknuo je.

Ponovio je svoj stav da bi prosječna plaća u Hrvatskoj trebala biti znatno viša. “To sam rekao kad smo uvodili euro, sad je već 2200-2300 jer su cijene od 2023. otišle gore”, kazao je i dodao da bi, s obzirom na troškove normalnog života, trebala biti i viša kako bi si prosječan građanin mogao priuštiti standard poput ljetovanja i zimovanja.

Kritika novih pravila za trgovce

Osvrnuo se i na nova pravila koja od 1. listopada obvezuju trgovce da ističu tri cijene: sidrenu, najnižu u zadnjih 30 dana i aktualnu. Jurčić takvu mjeru smatra besmislenom. “To ne postoji u ekonomiji. To više Vlada proizvodi osjećaj brige za stanovništvo. Nema nikakvog efekta”, rekao je.

Kao alternativni prijedlog, ironično je sugerirao da bi trgovci trebali istaknuti cijene u kunama od prije uvođenja eura i današnje cijene u eurima. “Da onda vide ljudi pravu hrvatsku sliku”, dodao je.

Zaključio je tvrdnjom da Hrvatska ne ispravlja svoje pogrešne politike. “Hrvatska je napravila dosta pogrešnih stvari, da ne kažem gluposti, i to nije problem. Problem je kada shvatimo da je to pogrešna stvar, što ne vodimo politiku da to ispravimo. Nego uporno tumačimo kako je to bio dobar potez”, rekao je Jurčić i kao primjere naveo monetarnu politiku i sustav gospodarenja otpadom.