Dok se čekaju prvi zbirni podaci o ostvarenjima domaćeg turističkog sektora u prvoj polovici godine, Turistička zajednica Istarske županije, koju vodi Denis Ivošević, već je podvukla crtu na ključne fizičke pokazatelje dosadašnjeg dijela 2026. U turistički najrazvijenijoj regiji Hrvatske prvo polugodište je ispalo više-manje istovjetno lanjskome. Zabilježenih gotovo 1,89 milijuna dolazaka tek neznatno je manje nego lani, dok je 8,67 milijuna noćenja neznatno povećanje – toliko da se piše kao nulti rast.

Udarni dio sezone

Usporedbe istarskih rezultata s 2025. samo mjesec dana prije pokazivale su značajan međugodišnji rast. Ta je županija u prvih pet mjeseci brojem noćenja lanjske premašila za 14 posto, a u dolascima je bila na +11 posto, ali lipanj je naspram istog mjeseca lani u noćenjima ispao desetak posto slabiji, a u dolascima 12 posto. Tome je najviše kumovao znatan godišnji pad lipanjskih noćenja i dolazaka gostiju iz Njemačke (za 30 i 43 posto), što je solidan rast noćenja domaćih gostiju, kao i onih iz Italije, Velike Britanije, Poljske, Mađarske ili Češke uspio samo ublažiti. Za koji dan znat će se kakve je brojke u ostatku Hrvatske donio početak ljeta nakon solidnih ostvarenja u prvih pet mjeseci tijekom kojih je u Hrvatskoj ostvareno oko 4,5 milijuna dolazaka ili pet posto više nego lani te više od 14 milijuna noćenja, što je porast od sedam posto. Ministar turizma i sporta Tonči Glavina rekao je kako te brojke potvrđuju da mjere i politike koje se provode daju konkretne rezultate, osobito u jačanju predsezone i posezone te razvoju cjelogodišnjeg turizma.

Istaknuo je i da su zbog krize na Bliskom istoku marketinške kampanje na najvažnijim vanjskim tržištima jače usmjerene na isticanje konkurentskih prednosti Hrvatske poput blizine ključnim tržištima i sigurnosti zemlje. Uoči dva udarna mjeseca istraživanja i kretanja na ključnim emitivnim tržištima upućivala su na nešto suzdržaniju potražnju tijekom srpnja i kolovoza nego prethodnih godina, što samo dodatno naglašava i važnost dobrog balansa cijene i kvalitete.

Financijski pokazatelji obično stižu s nešto većim vremenskim pomakom. Prošli je tjedan Hrvatska narodna banka u okviru platnobilančne slike za prvo tromjesečje objavila i prve podatke o deviznom priljevu od turizma. U prvom kvartalu, tijekom kojeg je zabilježeno devet posto više dolazaka i osam posto više noćenja nego lani, prihodi od stranih turista premašili su 945 milijuna eura, što je za prvu četvrtinu godine novi rekordan iznos, a u odnosu na prošlu godine znači rast za 9,2 posto. No, od ukupnog deviznog priljeva koji Hrvatska ostvaruje od industrije putovanja oko 60 posto “nosi” upravo treći kvartal, a premda je lani njegov udjel zbog nešto slabije “špice” sezone prvi put pao ispod te granice (9 od 15,3 milijarde eura), razdoblje srpanj-rujan i ove će godine dati glavni pečat ukupnim turističkim ostvarenjima.

Što pokazuje fiskalizacija

Podaci o fiskalizaciji u krajnjoj potrošnji u pravilu nude najsvježije uvide u njezino kretanje, uključujući i signale vezane uz utjecaj turističke potrošnje. Iako zbog određenog proširenja obuhvata u 2026. ti podaci nisu baš potpuno usporedivi, za prvu polovicu godine oni pokazuju da je, primjerice, vrijednost izdanih računa u ugostiteljskim djelatnostima nominalno za oko 11 posto veća nego lani, s tim da je u lipnju godišnji rast iznosio oko šest posto. U djelatnosti pružanja smještaja fiskalizirani promet je u prvom polugodištu bio za blizu 20 posto veći, ali promatra li se samo lipanj, porast je bio upola manji, dok promet u supermarketima i ostalim tzv. nespecijaliziranim trgovinama pretežito hranom, pićem i duhanom polugodišnji promet bilježi međugodišnji rast za oko osam, a lipanjski za šest posto.