Neovisno o ishodu drugostupanjske presude u slučaju 'švicarac' mjesečne rate kredita mogle bi uskoro pasti i do dvadeset posto.

Takva računica proizlazi iz konačnog prijedloga izmjena zakona o potrošačkom kreditiranju koji danas stiže na Vladu, a mjesecima se brusio uz glasne medijske prepirke bankara i resornog ministra. Ključna izmjena zakona je uvođenje reda u slučaju divljanja tečaja, što će pozdraviti svi koji su se dosad opekli sa 'švicarcima'. Ubuduće, ako tečaj aprecira više od 20 posto tijekom otplate, što se dosad dogodilo jedino sa frankom, kamatna stopa ni fiksna marža ne smiju biti veće od početnih čime Vlada želi zaštititi najugroženiju skupinu građana koja je izložena rastu kamate i tečaja. U Ministarstvu financija i Udruzi Franak koji su radili na računici procjenjuju da će time kamata koja je u nekim bankama porasla i do 7,5 posto biti spuštena na razinu od 4,5 posto pa čak i niže, čime bi se za 20-ak posto poništio strmoglav rast mjesečnih obaveza.

Takvo rješenje donijelo je konsternaciju među bankarima, ali i neovisnim stručnjacima koji upozoravaju da bi takvo rješenje imalo teško sagledive posljedice na sustav. Bankari su neslužbeno najavili da će zakon bez odlaganja slati na Ustavni sud zbog retrogradne primjene, a u neslužbenim razgovorima kažu da tek trebaju proučiti konačnu verziju zakona nakon koje će se oglasiti. Izmjenama zakona o potrošakom kreditiranju pred vratima je naposlijetku i dugoočekivano rješenje za stambene kredite kod kojih je također bankama značajno sužen prostor za diskrecijske odluke pa i samovolju.

Najviša kamatna stopa na stambene kredite tako neće smjeti premašiti za trećinu uvećani prosjek cijene stambenih kredita ovisno o pojedinoj valuti (euri, kune i švicarski franci). Konkretno, ako je u svibnju prema podacima središnje banke, prosječna kamatna stopa na stambene kredite iznosila 5,3 posto, znači da najviša cijena kredita ne bi smjela premašiti 7 posto. Klijenti banaka zasigurno će pozdraviti takvo uvođenje sigurnosne mreže, no predloženo rješenje daleko je od početnog da će kamate smjeti skočiti najviše jedan postotni bod iznad prosjeka. Kod potrošačkih kredita limit je postavljen nešto više; kamata smije rasti i do 50 posto iznad prosjeka.

Nakon što prođe Sabor, što neće biti prije rujna osim ako se ne sazove izvanredna sjednica parlamenta tijekom ljeta, izmjene zakona uvode obveze bankama da naknade za odobravanje budu stvarne, uz zabranu novih nakon sklapanja kredita što će detaljno propisati Ministarstvo financija. Da ne bi bilo diskriminacije 'starih' i 'novih' klijenata, isti princip definiranja promjenjivi elementi, fiksne marže i razdoblje promjena kamata vrijedit će i za kredite koji su već u otplati. Ta će odredba, gotovo izvjesno biti predmet interesa Ustavnog suda.