Hrvatskoj treba četiri-pet godina da ispuni kriterije iz Maastrichta, proračunski deficit neće moći svesti unutar limita EU od 3 posto BDP-a prije 2016., a trebat će i više vremena da počne smanjivati javni dug, rekao je ministar financija Slavko Linić u razgovoru za Reuters.

Izglednim smatra ulazak Hrvatske pod specijalni fiskalni nadzor EU. Vlada kani pojačati tempo reformi ove i iduće godine, no rješavanje strukturnih problema zahtijevat će vremena jer su, ocijenio je, preduboki, a još nekoliko godina uzet će rješavanje mirovinskog sustava i javnog duga. Dug javnog sektora s trenutačnih bi 54 posto BDP-a prema njegovim riječima mogao porasti idućih mjeseci i na 57-58 posto, nakon konsolidiranja dugova zdravstva i brodogradnje, a daljnjim zaduženjem države javni bi dug mogao premašiti i 60 posto BDP-a, što je granica koju tolerira EU. Koliko će se u srpnju država zadužiti izdanjem obveznica na lokalnom tržištu, Linić nije precizirao, no ističe da je to posljednje ovogodišnje zaduženje države.

Rebalansa proračuna, kaže, neće biti, Linić je uvjeren da će se ostvariti planirani proračunski deficit od 3,4 posto za ovu godinu. No, priznaje, "izraditi proračun za iduću godinu neće biti lagano". Za razliku od analitičara, i dalje je optimist da će BDP ove godine rasti za 0,7 posto, dok za iduću godinu ostvarivim drži rast od 1,5 do 2 posto. Optimizam temelji na ulaganjima javnog i privatnog sektora, kao i rješavanju starih dugova u gospodarstvu. Ne dijeli optimizam guvernera HNB-a Borisa Vujčića da će Hrvatska brzo uvesti euro te tvrdi da za održavanje stabilnosti javnih financija Hrvatska ne treba pomoć MMF-a.