Vlada je ocijenila da je važno držati se preporuka Europske komisije o dinamici smanjenja deficita, izjavio je u srijedu ministar financija Slavko Linić najavljujući za današnju sjednicu Vlade mjere kojima bi se proračunski manjak trebao smanjiti za dodatnih 0,4 posto BDP-a ili oko 1,3 milijarde kuna.

Prema neslužbenim informacijama, i ovom će se prilikom do snižavanja projiciranog deficita u dobroj mjeri doći dizanjem prihoda. Uz najave dodatnih ušteda na materijalnim troškovima i subvencijama, naime, na Vladi bi se danas trebala naći i uredba kojom će se povećati trošarine na goriva. Uoči završnog usuglašavanja Vlade u srijedu je na stolu navodno bilo i vraćanje nameta na mobilnu telefoniju, što je Ministarstvo počelo razmatrati još u veljači, nakon što je Europski sud pravde u francuskoj tužbi protiv EK vezanoj uz namete na mobilnu telefoniju donio presudu protiv EK. Sjednica Vlade pokazat će je li taj plan bio rezervni ili dodatni.   Za razliku od prošle jeseni, kad je povećanje naftnih trošarina Vlada popratila tvrdnjama da to neće utjecati na maloprodajne cijene benzina jer su istovremeno za isti iznos (10 lipa) smanjene i premije energetskih subjekata za benzine, ovaj put nema protuteže povećanju trošarina. Osim toga, neslužbeno se čuje da bi se trošarine na npr. najprodavanije benzine trebale povećati 20-ak lipa po litri, odnosno duplo više nego jesenas.

Budući da su upravo trošarine na naftne derivate najizdašnija trošarinska kategorija, s gotovo 6 milijardi kuna godišnjeg proračunskog prihoda, zahvatom u te posebne poreze lakše je već u osam preostalih mjeseci postići značajniji efekt za proračun nego kod niza drugih stavki. Potrošnja goriva je, među ostalim, manje cjenovno elastična pa se može pretpostaviti tek da će uslijediti negodovanje prijevoznika i poduzetnika kojima su goriva u strukturi izdataka relativno značajna.Osim neizostavnih propitivanja zašto baš ovakav set mjera, tumačenja dodatnih napora u cilje približavanja zahtjevima Europske komisije u pogledu fiskalne prilagodbe i dalje prati i prilična pojmovna zbrka u pogledu strukturnog i ukupnog (headline) deficita. Naime, uoči nedavnog rebalansa govorilo se o 7,5 do 7,7 milijardi kuna potrebne prilagodbe koju impliciraju preporuke EK za prvu od tri godine svođenja manjka na maastrichtskih tri posto BDP-a.

Rebalansom je "osigurano" nepunih 4 milijarde kuna smanjenja (računajući i prijenos 2,8 milijardi kuna mirovinske štednje iz drugog stupa), što sugerira da se s dodatnih 1,3 milijarde kuna neće uhvatiti ciljanih 2,3 posto BDP-a sužavanja manjka.No, i teži problem od tempa smanjenja ukupnoga deficita koji je od Vlade tražila Komisija, za ministra Linića je zapravo ispunjavanje zahtjeva vezanih uz strukturni deficit, smatra Linićeva prethodnica Martina Dalić.

"Problem su mjere kojima se osigurava trajno smanjivanje rashoda. za razliku od prihodne strane, praktički ništa što se radilo na rashodima nije s permanentnim učincima već one-off", objašnjava Dalić te dodaje kako je Komisiji upravo element trajnosti u fiskalnim prilagodbama važniji. Prema državama koje se kroz reformske programe drže strukturnih prilagodbi fleksibilnije se gleda na eventualna prbijanja ukupnog deficita zbog lošijeg ekonomskog okruženja.Međutim, dodatni problem s planovima smanjenja deficita je pitanje ostvarenja projekcija – kako onih vezanih uz rast gospodarstva, tako i onih vezanih uz izvršenje proračuna. Kad je posrijedi punjenje proračuna, u prvom tromjesečju ove godine itekako ima razloga za oprez.

Kako neslužbeno doznajemo iz dobro upućenih izvora, prihodi od PDV-a kao najizdašnije kategorije poreza u prva tri mjeseca su približno pet posto ili nešto više od pola milijarde kuna ispod lanjskoga ostvarenja, kad je u prva tri mjeseca ubrano oko 9,5 milijardi kuna. Ukupni prihodi do kraja ožujka zabilježili su manji međugodišnji pad, ali na nekim stavkama – poput poreza na dobit – posve izvjesno od travnja slijedi pogoršanje jer je u prvom kvartalu taj porez odražavao porez po predujmovima, a ne stvarno ostvarenim zaradama 2013 – koje su osjetno pale. A mnogi će se poduzetnici pozvati i na reinvestiranje dobiti. Samo po osnovi lanjskog pada dobiti banaka proračun će ostati kraći za više od 400 milijuna kuna (310 prema 720 milijuna), a izostanak dobiti Ine te umanjenje porezne osnovice HT-a zbog reinvestiranja polovice dobiti prikratit će ga za još koju stotinu milijuna kuna.