Ministar financija Slavko Linić izjavio je danas kako se Vlada ozbiljno bavi pitanjem ugovora o plinskom biznisu sklopljenog s MOL-om, ocijenivši da zbog toga što je bivša HDZ-ova vlada potpisala taj, za državu štetan ugovor, sada "MOL ozbiljno prijeti".

Prema pisanju Jutarnjeg lista, MOL je nedavno Vladi i Ministarstvu gospodarstva uputio pismo u kojem upozorava da je spreman zatražiti naknadu štete od dvije milijarde kuna jer država nije preuzela Inino plinsko poslovanje, na što se obvezala 2009. godine.

Upitan je li riječ o ozbiljnoj prijetnji MOL-a ili o "zauzimanju pozicija" prije početka pregovora s Vladom o izmjenama dioničarskog ugovora o Ini koji započinju 18. rujna, Linić je rekao kako je riječ o "ozbiljnoj prijetnji" s obzirom na ugovore koje je, "nažalost, potpisala HDZ-ova vlast".

U vrijeme kad je ugovor potpisan nitko nije bio svjestan što se to potpisuje, a kada potpišete ugovor onda je to vrlo opasna prijetnja, rekao je Linić nakon današnje sjednice Vlade.

"Kako što vidite, nova je prijetnja za državni proračun od dvije milijarde (kuna) od istih onih ljudi koji danas pitaju zašto imamo ovakve deficite i zašto je teška situacija", ustvrdio je.

Neodgovorno upravljanje državom, olako potpisivanje dokumenta koji nisu dobri za Hrvatsku nešto je što je velika prijetnja, kaže ministar financija. "Prema tome, MOL ozbiljno prijeti, to su stvari s kojima se ozbiljno bavimo", zaključio je.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić također smatra kako je riječ o ozbiljnom pitanju jer, s obzirom na potpisani ugovor, obveza Hrvatske postoji.

"Ne bismo ulazili u pregovore s MOL-om da tako ozbiljne stvari nisu u pitanju", rekao je Grčić novinarima.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Upitan znači li to da je MOL u boljem položaju od Vlade, odgovorio je kako ne bi to "procjenjivao na taj način". "Stvorili smo plaformu za pregovore, puno je tema i razgovarat će se", rekao je Grčić.

Iz mađarskog MOL-a Hini su danas potvrdili da su krajem srpnja poslali hrvatskoj Vladi pismo u kojem navode da ostaju predani suradnji s Vladom na pronalaženju zajedničkog rješenja u vezi ulaganja u Inu, a ako se u tome ne uspije, da su spremni započeti pravne akcije.

“Nadamo se da je hrvatska Vlada predana, kao što smo mi, da se sastanemo i raspravimo budući smjer Ine. I dok je jasno da je zajedničko pronalaženje prihvatljivog rješenja u najboljem interesu svih dioničara u Ini, MOL priznaje da mora također zaštititi svoje vlastite dioničare, a kako je javno izlistana kompanija, ima zakonsku obvezu prema svojim dioničarima da nastavi pregovore u dobroj vjeri, a ako to ne uspije, započeti najprikladnije pravne akcije“, navodi se u odgovoru MOL-a.

Iz MOL-a također potvrđuju da su dali upute svojem pregovaračkom timu u vezi svojih ulaganja u Ini.

Vlada RH je u kolovozu imenovala svoj tim za pregovore s MOL-om te usvojila okvir za pregovore u kojem upozorava na probleme u upravljanju Inom, na pad ukupne proizvodnje nafte i plina u Hrvatskoj, pad prerade u rafinerijama Ine, zaustavljanje modernizacije rafinerija, a upozorila je i na probleme vezane za Glavni ugovor o plinskom poslovanju, itd.

Član pregovaračkog tima hrvatske Vlade za pregovore s MOL-om, ravnatelj Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) Mladen Pejnović potvrdio je danas kako će problematika izdvajanja plinskog biznisa iz Ine biti sastavni dio predstojećih pregovora s MOL-om.

"Nije to ništa novo", kazao je Pejnović, koji je zajedno s ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom član Vladinog tima za pregovore s MOL-om, koji bi trebali početi 18. rujna.

Istaknuo je da je Glavni ugovor o plinskom poslovanju iz 2009., kojim je predviđeno izdvajanje Inine tvrtke Prirodni plin, ozbiljna stvar.

"Znamo da su dobrim dijelom kompenzirane niže cijene plina za stanovništvo u jednom razdoblju. Riječ je o ozbiljnoj obvezi prema tom ugovoru. S druge strane, mislimo da tzv. ruska formula nije bila najpametnija, odnosno u tom trenutku tako se odvijao taj plinski biznis, a danas su cijene na europskom tržištu i u našem okruženju – ruska formula minus 20 posto. Ta situacija bit će predmet pregovora", rekao je Pejnović.