Nakon što je prošlog tjedna postignut politički dogovor, i ministri financija zemalja članica EU u utorak su potvrdili namjeru da se u sklopu promjena propisa za financijski sektor ograniče bonusi menadžerima banaka, a sastanku u Bruxellesu u ulozi promatrača nazočio je i naš ministar Slavko Linić.

Zbog protivljenja Velike Britanije ministri su ipak ostavili još malo vremena prije formalnog usvajanja prijedloga o limitiranju bonusa na visinu jedne, a tek iznimno dvije godišnje plaće (za potonje je potrebno odobrenje dioničara). Nadaju se da bi se još moglo naći načina da se u prijedlogu pomire neki stavovi i rješenja koja zagovaraju Britanci koji zbog važnosti financijske industrije za njihovu ekonomiju u ograničavanju bonusa vide prijetnju svojoj poziciji u odnosu na ostalefinancijske megacentre. Ministar Linić je, pak, nakon sastanka potvrdio namjeru da se u Hrvatskoj za bonuse postave "velika ograničenja". Znači li to limitiranje na samo četvrtinu godišnje plaće, što je nedavno dao naslutiti, nije htio precizirati, ističući kako će se o tome raspravljati.

Potcrtao je da se u Vladi slažu da je jedna plaća, na koliko se ide na razini EU, plafon, ali prije konačne odluke na koliko će se u nas limitirati bonusi treba računati i sa saborskim raspravama. To bi, doduše, s obzirom na lokalne izbore, moglo značiti vjetar u leđa opciji strože postavljene granice. Kako god bilo, Linić drži da EU direktiva (CRD IV) – za koju se očekuje da bi se u Europskom parlamentu trebala naći i usvojiti u travnju – sama po sebi neće biti prepreka za eventualno strože opredjeljenje Hrvatske. Jer, kaže, direktivama se obično postavljaju minimalni standardi. On osobno izjasnio se za stroži pristup od onoga EU. Zašto ministar prije nego što je i sama Unija o tome donijela konačnu odluku i tek treba vidjeti kako će izgledati spomenuta direktiva u smislu predviđenih odstupanja pojedinih zemalja, gura znatno stroža pravila? "Posljednjih godina direktive EU se općenito formuliraju mnogo konkretnije i preciznije nego što je to bio slučaj prije kad su znale biti općenite. Utoliko ne vidim koja je svrha da se trči pred rudo", kaže Đurđica Ognjenović, konzultantica specijalizirana za financijski sektor.

Čak i da Hrvatska nije pred vratima Europske unije i da nisu u tijeku izmjene Zakona o kreditnim institucijama kojima se mijenjaju i pravila vezana uz politiku nagrađivanja, najveći dio menadžera domaćih banaka danas ne računa na bonuse ili barem ni približno onakve kakve su dobivali prije krize. Poslovni rezultati banaka jednostavno su znatno lošiji nego godinu prije, bilance su na razini sustava smanjene, dobit je pala za više od četvrtine, kreditni portfelji se smanjuju, udjel loših kredita raste… Mnogi bi se sigurno već sad uklopili i u plan ministra Slavka Linića, a kako stvari stoje, ni iduće godine neće biti mnogo drukčije jer su strani vlasnici trenutno u pogledu podrške i ulaganja mnogo više fokusirani na potencijalom rasta atraktivnija tržišta poput Turske, Poljske ili Rusije. No, i da nije tako, pa i da se u Hrvatskoj još nije odmaklo s izmjenama Zakona o kreditnim institucijama, sustav nagrađivanja u iole većim ovdašnjim bankama definiran je u sklopu politike matičnih grupacija čija su sjedišta mahom u EU.