“Banke se mogu ili korektno ponašati, ili ćemo mijenjati zakone, ako treba i pet puta godišnje”, kazao je Linić.
Saborska je oporba danas izrazila bojazan da će banke i nakon izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju moći manipulirati najvišim dopuštenim kamatnim stopama, no ministar financija Slavko Linić na to je uzvratio da će se zakon mijenjati, ako se banke ne budu ponašale korektno.
"Banke se mogu ili korektno ponašati, ili ćemo mijenjati zakone, ako treba i pet puta godišnje", kazao je Linić.
Saborska je oporba danas izrazila bojazan da će banke i nakon izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju moći manipulirati najvišim dopuštenim kamatnim stopama, no ministar financija Slavko Linić na to je uzvratio da će se zakon mijenjati, ako se banke ne budu ponašale korektno.
"Banke se mogu ili korektno ponašati, ili ćemo mijenjati zakone, ako treba i pet puta godišnje", kazao je Linić.
Riječ je o zakonu koji bi trebao ograničiti samovolju banaka pri određivanju kamatnih stopa, uvođenjem fiksnih marži i jasnih parametara za izračun kamatnih stopa na stambene i potrošačke kredite te onemogućiti banke da jednostrano ukidaju dopuštena prekoračenja po tekućem računu.
Vlada predlaže i maksimalnu dopuštenu kamatnu stopu, koja na stambene kredite ne smije biti viša od prosječne kamatne stope na odobrene stambene kredite po valutama (euro, kuna, franak) uvećane za jednu trećinu, dok na ostale potrošačke kredite ne smije biti viša od prosječne kamatne stope uvećane za jednu polovinu.
Linić je izračunao da bi time najviša kamata na stambene kredite bila oko pet posto, a na potrošačke nešto manje od 10 posto.
Podsjetio je da se u izradu zakona krenulo još u ožujku, a da je rasprava dugo trajala jer je Vlada pokušala približiti interese građana i banaka i naći najkvalitetnija rješenja.
"Moramo priznati da nakon šest mjeseci nismo postigli značajnije uspjehe u približavanju stavova. Zato ovaj prijedlog vjerojatno nije u potpunosti ni podržan od nekih građanskih inicijativa, ali sigurno nije ni po volji bankarskog sustava", rekao je Linić.
U ministrove argumente ne vjeruje Martina Dalić (HDZ). "Ovaj zakon predložen je u predizborne svrhe. Javna rasprava završila je 31. svibnja, Sabor je zasjedao još mjesec i pol, no Vlada je nakon izbora izgubila interes za ovaj zakon. Slučaj 'lex Perković' dokaz je da Vlada, kada želi, zna i može vrlo brzo intervenirati u zakone", rekla je Dalić.
Uvjerena je i da zakon ni na koji način ne ograničava samovolju banaka, posebno kad je riječ o maksimalnoj kamati na stambene kredite.
Vlada, naime, predlaže da kamatna stopa na stambene kredite ne smije biti viša od prosječne kamatne stope na odobrene stambene kredite po valutama, uvećane za jednu trećinu.
"Ovim se ne ograničava neka tzv. samovolja banaka, jer je limit u rukama onih čije se ponašanje, kao, želi ograničiti", ustvrdila je Dalić.
Upozorila je i da su zemlje koje su uvele ograničenja maksimalne kamatne stope vezale uz nezavisne faktore, na koje banke ne mogu utjecati. "Ta ograničenja nikako nisu definirana na način da banke same upravljaju visinom te maksimalne stope", rekla je Dalić.
"Banke se mogu ili korektno ponašati, ili ćemo mijenjati zakone, ako treba i pet puta godišnje", uzvratio joj je Linić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.a b c :
“Evo podataka (bez jamstava i HBOR-a):
Od 1999. do 2003. vlast SDP-a povećala je dug s 28,5% na 35,8%
Od 2003. do 2007. vlast HDZ-a smanjila je dug s 35,8% na 33,1%
Od 2007. do 2010. vlast HDZ-a povećala je dug s 33,1 na 41,2%
Ukupan rezultat: SDP +7,3 posto veći dug za 4 godine, HDZ +5,4% za 7 godina!
Za dalje nema podataka (bib.irb.hr/datoteka/561420.bajo-primorac.pdf).
Ono što je žalosno je što je HDZ tijekom tih 3 godine najveće krize povećao dug za velikih 8%, ali je barem nešto pokušavao i donekle držao nezaposlenost pad kontrolom, a na kraju je i BDP počeo stagnirati umjesto padati.
Kukurikavci su samo u 10 mjeseci 2012. (!) povećali dug za 20,3 mlrd. kuna (!).
Udio u BDP-u porastao je s 46,7% na 52,1% u samo 10 mjeseci (http://liderpress.hr/biznis-i-politika/hrvatska/javni-dug-premasio-50-posto-bdp-a) [liderpress.hr]!
A ljudi vjeruju u bajke da je za sve kriv HDZ?!
I još nešto:
1. mandat SDP-a: rasprodana skoro sva vrijedna državna imovina, napravljen samo dio autoceste ZG-ST
1. mandat HDZ-a: dovršena prodaja HT-a i nastavljena INA, ali dovršena autocesta, izgrađena još hrpa (auto)cesta i infrastrukture, vraćen dug umirovljenicima…
2. mandat HDZ-a: to je bio stvarno loš mandat, jedino opravdanje je kriza, ali to se moralo bolje.
2. mandat SDP-a: opet počinju rasprodaje, stala gradnja sve infrastrukture, a dug raste nikad brže.
Zašto?
Zato što ne žele reformirati birokraciju i jer su zaustavili sve investicije.
Izgleda da ćemo ostati i bez Pelješkog mosta, barem bez financiranja od EU.
Treba se ostaviti osobnih preferencija kod ovakvih tema i gledati brojeve, a oni su vrlo jasni.
Žalosno je što ima toliko ljudi koji će povjerovati ovakvim izjavama samo zato što su protiv HDZ-a.
Nije mi ih cilj braniti, ali barem su bili manje loši od ovih.“
Polako izlazi na vidjelo da naš ministar financija i nije tako uspješan kao što se u javnosti prezentira, dapače još nas je uspio i dublje zakopati…
ovaj je zaboravio da su već imali jedan mandat na raspolaganju, kada bi ovo dotjerivanje banaka imalo smisla
Banke-majke su dale naputak domaćim banakama da se više ne izlažu Liniću i hrvatskim obveznicama.Tako da je SLinićeva spika o tome kako ga je tamo neki direktor banke ucjenjivao bez podrške glavnog gazde potpuno promašena.
Uključite se u raspravu