Bitka za radna mjesta i povećanje zaposlenosti, i to ne kroz državnu i osobnu potrošnju, nego kroz investicije, kako državne tako i privatne, osnovne su značajke državnog proračuna za 2013. godinu, poručio je danas ministar financija Slavko Linić predstavljajući proračun saborskim zastupnicima.

>>> Milanović o proračunu: Zamjerit ćemo se manje nego što smo mislili

>>> Sabor odobrio proračun: Kamate i plaće probili planove za rashode

Ustvrdio je da se država ove godine pripremila za investicije tako što je provela dosta restrukturiranja u državnim tvrtkama, kako bi ojačale rezultate poslovanja i stvorile vlastiti kapital za ulaganja.

Naglasio je da Vlada pomaže i privatnom sektoru, kako bi se održala proizvodnja i krenulo u investiranje.

Za iduće godine najavio je i "bitku za veću ekspanziju u izvozu te za konkurentnost, kroz manje porezno opterećenje i održavanje cijene kapitala, kako bi hrvatsko gospodarstvo od srpnja bilo konkurentno na zajedničkom tržištu EU".

Govoreći o proračunskim prihodima, Linić je podsjetio da se od siječnja bitno mijenja struktura PDV-a, da se stopa za ugostitelje smanjuje na 10 posto, a da će dosadašnje nulte stope zamijeniti stopa od 5 posto, kako je ispregovarano s EU.

"Jača disciplina u gotovinskom plaćanju, kako bismo eliminirali nelojalnu utakmicu, da svatko tko legalno posluje može računati na rast i širenje djelatnosti. Eliminirat ćemo one koji su na tržištu preživljavali ne plaćajući dobavljačima, bankama i državi", poručio je Linić.

Od jače porezne discipline, Linić očekuje prihode oko 1,2 milijarde kuna, a od konsolidacije gospodarstva i jačanja investicija oko 1,7 milijardi kuna.

Podsjetio je i da se od iduće godine trošarine usklađuju s EU, od čega očekuje dodatne prihode od 1,3 milijarde kuna.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Planirano je smanjenje prihoda od poreza na dobit, jer Vlada očekuje da će poduzetnici reinvestirati dio dobiti, kako bi iskoristili poreznu olakšicu. Manji prihodi očekuju se i od carina, zbog ulaska u EU.

"Jedini rizik u prihodima rizik je rizik gospodarskog rasta koji je u prihode ugrađen u iznosu od 1,7 milijardi", rekao je Linić, ističući da je "jasna poruka Vlade da će aktivno sudjelovati u konsolidaciji svakog privatnog projekta".

Kad je riječ o rashodima, Linić je naglasio da je Vlada nastojala ne povećavati rashode u dijelu proračunskog deficita, jer želi poštovati Zakon o fiskalnoj odgovornosti.

Upozorio je da javni dug u ovom trenutku iznosi 170 milijardi kuna, te naglasio da će taj dug i rasti, zbog restrukturiranja u resorima turizma i zdravstva, Hrvatskim željeznicama i Autocestama.

"Ukupni dug raste, kao i opasnost od rasta kamata", upozorio je Linić, podsjetivši da će rashodi za kamatu u idućoj godini biti za dvije milijarde kuna veći nego u ovoj, da će se za europski doprinos izdvojiti 1,7 milijardi, a za ugovore o prodaji brodogradilišta oko 900 milijuna kuna.

Upozorio je da će gotovo cijeli deficit za 2013. otići na plaćanje kamata, a da se projekcije deficita za 2014. i 2015. izjednačuju s kamatom.

"Izazov će biti kako smanjiti kamatu, vratiti plaćanje kamate u prihode, a ne kroz deficit, jer mi sada, ne samo da ne vraćamo dugove, nego ne vraćamo ni kamatu", upozorio je Linić.

Kazao je da se Vlada odlučila na štednju u dijelu koji se odnosi na dio plaća u državnom i javnom sektoru, u kojem će se smanjiti neki dodatci na plaće čime, kaže, Vlada želi pokazati da je odgovorna prema investitorima i kreditorima.

"Nismo dirali mirovinski sustav, iako doprinosi ne pokrivaju ni polovicu iznosa za mirovine. Nismo htjeli opteretiti gospodarstvo i to je bio razlog povećanja PDV-a", rekao je Linić.

"U rashodovnoj strani ipak smo uspjeli očuvati predviđene kontrole i fiskalne odgovornosti. Manjak ostaje na 3,1 posto BDP-a", kazao je Linić, ističući da je rast deficita predviđen u HAC-u i Hrvatskim vodama, kako bi se očuvao visok stupanj investicija.

"Želimo očuvati visok stupanj investicija kako bismo pojedinim županijama omogućili veća ulaganja, koja znače i više posla. Kad smo već bili obvezni kontrolirati deficit u direktnom proračunu, kroz izvanproračunske rashode omogućujemo daljnji razvoj jedinica lokalne samouprave", poručio je Linić.