Vlada će ovaj mjesec privesti kraju razgovore o mogućim izvorima povećanja proračunskih prihoda i ušteda na rashodima, a rebalans bi valjalo usvojiti već u veljači jer tako ipak ostaje 10 mjeseci za ostvarenje efekata mjera u okviru korekcija proračunskih planova.

Poručio je to putem Hrvatskog radija ministar Slavko Linić koji, međutim, ne planira revidirati projekciju gospodarskog rasta od 1,3 posto iako je mnogi drže preoptimističnom. Najviše se pritom uzda u ostvarenje rasta državnih investicija za sedam milijardi kuna. Taj se plan investicija, kaže, detaljno razrađuje i jedan je od važnijih aduta kojima će Vlada pokušati uvjeriti i Europsku komisiju u njegovu ostvarivost. Osim toga, svoj će pristup rebalansu pokušati opravdati još dvama ključnim dokumentima: planom kratkoročnih mjera za smanjenje deficita 2014. te planom dugoročnih reformi s ciljem trajnijeg stabiliziranja javnih rashoda. Ove godine se, među ostalim, očekuju puni efekti centralnog obračuna plaća u javnom sektoru (COP-a). Taj se projekt trebao dovršiti s krajem 2013., ali nije.

Uz uobičajeni argument da se "nije računalo da je u sustavu toliko nereda", ministar ističe da je upravo COP najzaslužniji za 750 mil. kuna lanjskih ušteda, a do kraja prvog kvartala u nj će potpuno biti uključeni i zdravstveni sustav, pravosuđe, obrazovanje.  Na pitanje koliko se ozbiljno razmatra privremeno zamrzavanje uplata u drugi mirovinski stup, Linić kaže kako će o tome odlučiti Vlada,U borbi za kontrolu deficita sve su opcije moguće, ističe, no to je, čini se, zasad ipak jedna od rezervnih opcija jer će se prije toga razmotriti razna druga rješenja, uključujući i jače ulagačko angažiranje tih fondova u razne projekte. Nakon što je prodajom dolarskih obveznica još u studenome Vlada osigurala 10-ak od ukupno 46 milijardi kuna ovogodišnjih potreba financiranja za otplate dugova i deficit, u prvom polugodištu u planu je domaće izdanje od 5 do 7 milijardi kuna, a u drugom vjerojatno novi  izlazak na inotržišta.