Cilj reforme hitne medicinske pomoći je u pet godina postići prosječno vrijeme dolaska do mjesta nesreće od 10 minuta u urbanim sredinama te 20 u ruralnim u 80 posto slučajeva. No, upitno je hoće li se to postići predviđenom reformom, odnosno izdvajanjem hitne pomoći iz domova zdravlja i osnivanjem posebnog Zavoda za hitnu pomoć, upozoravaju liječnici Boro Vukoja, voditelj Hitne medicinske pomoći Samobor te Ante Ivančić, predsjednik Županijskog povjerenstva za suzbijanje zlouporabe opojnih droga Istarske županije.

Reforma predviđa osnivanje Zavoda za hitnu medicinsku pomoć i 21 županijskog zavoda, za centralne hitne prijeme u svim bolnicama te uvođenje specijalizacije iz hitne pomoći. Vukoja i Ivančić, autori prezentacije predstavljene u Hrvatskoj liječničkoj komore, tvrde da izdvajanje hitne pomoći iz domova zdravlja nije dovoljno razrađeno. Takva reforma je, kažu, i zakonski upitna, jer su domovi zdravlja po zakonu temeljni nositelji zdravstvene zaštite i moraju zadovoljiti načelo sveobuhvatnosti. Navode i primjer Slovenije u kojoj hitnu pomoć organiziraju domovi zdravlja, u gradovima postoji posebna služba u sklopu doma zdravlja, dok u manjim mjestima u dežuraju liječnici opće medicine.