Hrvatska liječnička komora na idućoj će skupštini raspravljati o ukidanju dobne granice za dobivanje licence za rad liječnika, čime bi se trebao smanjiti problem kroničnog nedostatka liječnika u našoj zemlji, ali i omogućiti rad liječnicima koji smatraju da su još za to sposobni. Prema aktualnom Pravilniku o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad (licence), liječnici imaju pravo na obnavljanje licence do 75. godine života, pod uvjetom da su zdravstveno sposobni za obavljanje liječničke djelatnosti. Uvjeti za dobivanje licence za umirovljene liječnike mijenjaju se zapravo kad navrše 70. godinu, nakon čega su dužni svake godine obaviti propisani zdravstveni pregled kojim se utvrđuje jesu li zdravstveno sposobni za obavljanje liječničke djelatnosti. Kako doznajemo od predsjednika HLK, dr. Hrvoja Miniga, prijedlog struke je ukidanje navedene dobne granice, a ako prijedlog bude prihvaćen, zdravstveni pregled liječnika i ubuduće će biti presudan za utvrđivanje sposobnosti za rad, slično kao i kod obnove vozačkih dozvola. “Čitava je stvar još na početku i još tražimo najpovoljniji način na koji bi se takva odluka provodila. Činjenica je, međutim, da Hrvatskoj nedostaje liječnika i da je ovo jedan od načina kojim bi se problem mogao ublažiti”, kazao je za Poslovni dnevnik dr. Minigo. Dakako, stariji liječnici licencu bi obnavljali češće od mlađih kolega, a osim provjerom zdravstvenog stanja svoju bi sposobnost trebali dokazati i skupljanjem bodova, no još treba definirati u kojem opsegu. To znači da bi se liječnici i nakon 75. godine, drugim riječima neograničeno, mogli stručno usavršavati i baviti liječničkim zvanjem.

Prijedlog ukidanja dobne granice na tragu je generalne tendencije Europske unije da se produlji radni vijek, kako zbog nedostatka nekih struka, tako i zbog pada nataliteta, odnosno činjenice da se drastično mijenja broj onih koji pune fondove i umirovljenika. Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata dr. Ivica Babić napominje također da bi se tom odlukom liječnici izjednačili s drugim zaposlenicima u Hrvatskoj koji po Zakonu o radu i nakon umirovljenja mogu sklapati ugovor o djelu, dakako, pod uvjetom da “zamrznu” mirovinu. Teško je reći koliko bi liječnika ostalo u sustavu ako prođe ovaj prijedlog. Prema najnovijim podatcima, licencu HLK ima 16.300 liječnika, a samo da se približimo standardima Europske unije nedostaje nam između tri i pol i četiri tisuće liječnika svih profila. Naime, u Hrvatskoj na tisuću stanovnika dolazi 2,63 doktora, a u EU 3,6 doktora. Štoviše, ako se nastavi trend smanjivanja broja studenata medicine i odljeva liječničkog kadra u druge profesije koje su bolje plaćene i iziskuju manje truda, procjenjuje se da će za deset godina ukupan broj specijalista pasti na oko 40 posto od sadašnjeg broja. Broj liječnika mogao bi se smanjiti i odljevom u zemlje EU, dok se očekuje priljev liječnika iz zemalja u kojima su oni manje plaćeni – bivše Jugoslavije, Češke, Slovačke te Indije i Kine. Komora traži i ukidanje dobne granice od 65 godina koja je sada uvjet za produžetak ugovora s HZZO-om. Naime, u Komori upozoravaju da je mreža zdravstvene zaštite sve nepopunjenija, a dobna granica je ograničavajući faktor u njenu popunjavanju. Prijedlog HLK, koji Zavod nije uvažio prilikom sastavljanja Odluke o osnovama za sklapanje ugovora, bio je da se dozvoli ugovaranje i s liječnicima starijim od 65 godina budući da im Komora licencu daje do 75 godine života. Ako se ta granica ukine, ograničavanje prilikom sklapanja ugovora sa Zavodom doista nema logike.