Dragutin Lesar, predsjednik Hrvatskih laburista uputio je medijma pismo u kojem spominje kako se ne čudi preporukama i mjerama koje je MMF jučer objavio u svom izvješću i konačnoj izjavi, obzirom da, kako kaže, ništa drugo osim rezanja mirovina, povećavanja dobne granice za odlazak u mirovinu, rezanja troškova plaća i privatizacije javnih dobara MMF kao predstavnik neoliberalnog kapitalizma nije u stanju smisliti. "Sada je i jasnije zašto vlada predlaže rigidni zakon o strateškim investicijama. Žele uzeti pravo da neposrednom pogodbom, bez znanja  i suglasnosti Sabora i bez strategije upravljanja državnom imovinom rasprodaju  šume, šumsko zemljište, javne ceste, poljoprivredno zemljište i javno vodno dobro", kaže Lesar.

Zato je Lesar u svom pismu iznio i prijedlog Laburista koji bi bio, kako spominje, pravednija raspodjela, i tereta krize i strukturnih reformi, koja neće samo ići prema rezanju troškova i smanjivanju standarda na strani rada, nego će prisiliti  i bogate da  podnesu svoj dio tereta, a koji do sada, zahvaljujući i potezima aktualne, navodno socijaldemokratske vlade, nisu morali.
Ovo su njihove četiri mjere koje predlažu: Ove godine smanjit PDV na 24%, a sljedeće godine na 23%, uvesti četvrti razred oporezivanja dohodaka većih od 50.000 kuna, po stopi od 45% te uvesti četiri porezna razreda za oporezivanje dobiti (a. do 10 milijuna kuna – po stopi od 10%, b. od 10 do 100 milijuna kuna – po stopi od 20%, c. od 100 do 500 milijuna kuna – po stopi od 25%, d. Iznad  500 milijuna kuna – po stopi od 30%). Posljednja od četiri mjere jest da se investitorima omogući jednokratni otpis investicija i na taj način dodatno stimulira ulaganja.

Lesar spominje i kako je proces ukidanja županijskih bolnica ova Vlada započela smanjivanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje, a nastavila Zakonom o sanaciji ustanova. Lesar kaže kako je nepravednim  modelom financiranja bolnica, Vlada najprije bolnice dovela u gubitke, a onda u postupku tobožnje sanacije županijama oduzima upravljačka prava kako bi mogla započeti postupak ukidanja pojedinih odjela, službi, djelatnosti, poliklinika, a u konačnosti  zatvoriti  pojedine županijske bolnice čime će teret zdravstvene skrbi prebaciti na osiguranike.

"Čak 18,2 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj radi za neto satnicu koja je ispod socijalnog minimuma, a iznosi 24,22 kune, dok prosječna neto satnica u Hrvatskoj iznosi 30,23 kune. MMF očito smatra da je to previše te da treba satnice još smanjiti, olakšati kapitalistima otpuštanja i dodatno štedjeti  na zdravlju. Na tom tragu je i prijedlog Vlade o minimalnoj plaći u visini 16,39 kuna bruto po satu.  Hrvatski laburisti posebno štetnim smatraju njihovo očekivanje da će zakon omogućiti poduzećima da se isključe iz primjene kako, oni to zovu, opterećujućih sektorskih kolektivnih ugovora. To bi u Hrvatskoj značilo kraj socijalne države koja je zaslugom svih dosadašnjih vlada ionako na izdisaju. Dovođenje javnih rashoda u okvire realnog je neminovno, ali ono mora biti odgovoran i dugotrajniji proces koji se ne može temeljiti samo na rezovima", govori Lesar.