EN DE

‘Laž je da smo nezakonito povećavali kamate i tako ostvarili milijarde profita’

Autor: Jadranka Dozan
16. listopad 2013. u 18:36
Podijeli članak —
Thinkstock

Neistinita je i netočna tvrdnja da su banke ostvarile milijarde profita na navodno nezakonito povećanim kamatama, kažu bankari.

Prijepori oko prijedloga izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju ne staju. Nakon što su iz Udruge Franak oštro napali i Hrvatsku udrugu banaka i Hrvatsku narodnu banku koje su, svaka iz svog kuta, iznijeli primjedbe na predložena zakonska rješenja – prije svega, ona vezana uz korisnike kredita u švicarskim francima – ponovno se oglasio HUB.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

“Neistinita je i netočna tvrdnja da su banke ostvarile milijarde profita na navodno nezakonito povećanim kamatama”, kažu u udruzi banaka, ističući kako se dovoljno puta ponovljenu laž počne tretirati kao činjenicu pa u tome vide i mogući razlog što je i Ministarstvo financija prihvatilo sličnu retoriku.

Prijepori oko prijedloga izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju ne staju. Nakon što su iz Udruge Franak oštro napali i Hrvatsku udrugu banaka i Hrvatsku narodnu banku koje su, svaka iz svog kuta, iznijeli primjedbe na predložena zakonska rješenja – prije svega, ona vezana uz korisnike kredita u švicarskim francima – ponovno se oglasio HUB.

“Neistinita je i netočna tvrdnja da su banke ostvarile milijarde profita na navodno nezakonito povećanim kamatama”, kažu u udruzi banaka, ističući kako se dovoljno puta ponovljenu laž počne tretirati kao činjenicu pa u tome vide i mogući razlog što je i Ministarstvo financija prihvatilo sličnu retoriku.

"Ni prije ni poslije pojave recesije banke nisu nezakonito mijenjale kamatnu stopu. Sve promjene poslije 2009. nastale su zbog značajnog povećanja troška financiranja uslijed višestrukog rasta premije rizika zemlje. No, vodeći računa o otplati kredita, banke nisu niti sav trošak skupljeg zaduženja u cijelosti prenijele na svoje klijente. Čak i danas kada je CDS Hrvatske ponovo u rastu, kamatne stope na kredite građanima uglavnom ostaju na razinama prije krize”, ističu u Udruzi banaka.

Povrat na kapital (ROE) hrvatskih banaka, podsjećaju, već je više od 5 godina ispod prosjeka zemalja srednje i istočne Europe. Trenutan ROE iznosi 3,5 posto i daleko je ispod cijene po kojoj se država zadužuje, što je dugoročno neodrživo i ne pomaže razvoju gospodarstva ni oporavku državnih financija, naglašavaju u HUB-u.

Umjesto stalnog ponavljanja paušalnih ocjena o bankarskom poslovanju, kažu, težište rasprave treba argumentirano usredotočiti na konkretne nedostatke posljednjih izmjena ZPK koje ne donose olakšanje za sve dužnike kredita u CHF, kao što se to najavljuje. “Upravo suprotno, one donose nepravedno nejednak tretman među dužnicima koji većem broju korisnika neće donijeti najavljivano drastično manje anuitete”.

Situacija u kojoj su se s pojavom financijske krize i recesije našli posebice dužnici u švicarskim francima, posljedica je svjetskih tržišnih kretanja, a ne ničije samovolje. Ističući to, u HUB-ovu se priopćenju podsjeća i što su sve banke poduzimale za to vrijeme pokušavajući im olakšati.

S tim u vezi navode “barem pet vrlo konkretnih poteza”:

– produženje roka otplate kredita,

– otplata umanjenog iznosa glavnice (do 50%) u idućih 5 godina,

– odgođeno potraživanje uz fiksiranje tečaja CHF-a na 5,8 HRK za 1 CHF

u idućih 5 godina,

– odgoda otplate kredita (tzv. moratorij) na 6 mjeseci u slučaju

gubitka prihoda ili smanjenih prihoda,

– neki su klijenti iskoristili i mogućnost konverzije valute u euro.

Autor: Jadranka Dozan
16. listopad 2013. u 18:36
Podijeli članak —
Komentari (7)
Pogledajte sve


Postoji jedna činjenica koju ni jedan bankar neće priznati: banke se nisu zaduživale u CHF za isplatu kredita u CHF! Valutna klauzula je samo slovo na papiru. One su znale da će doći do povećanja tečaja i planirale su zaradu. Vjerojatno nisu očekivale takav rast i sada im se to odbilo u glavu (ili će im se odbiti u glavu, u što se toplo nadam).

To bas i nije tocno. Pogledaj ovaj Bakicev post (posebno graf obaveze i imovine banaka u chf):
http://trzistakapitala.wordpress.com/2013/07/08/slucaj-franak-sto-da-je-bio-jen-i-jesu-li-banke-zaradile-na-chf/

Postoji jedna činjenica koju ni jedan bankar neće priznati: banke se nisu zaduživale u CHF za isplatu kredita u CHF! Valutna klauzula je samo slovo na papiru. One su znale da će doći do povećanja tečaja i planirale su zaradu. Vjerojatno nisu očekivale takav rast i sada im se to odbilo u glavu (ili će im se odbiti u glavu, u što se toplo nadam).

Imaju pravo bankari-sve je bilo po zakonu.Osim jedne sitnice o kojoj nitko ne zeli govoriti,a to je odgovornost HNB-a i naseg specijalno nagradjenog guvernera. Naravno, ova prica ne bi bila kompletna kad je ne bi zacinili i s malo ljudske pohlepe u kombinaciji s neznanjem (niza kamatna stopa kao mamac,uz zanemarivanje valutnog rizika).Al ovo zadnje opet ide na dusu HNB-a,kojem cuvanje fiksiranog tecaja EUR ipak ne bi smio biti jedini zadatak, kao sto u drzavama koje brinu o svojim gradjanima naravno i nije..

Ako HUB tvrdi, onda nema sumnje da je to istina. Da Isus u današnje doba hoda zemljom, vjerojatno bi radio u HUB-u.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close