Kontrolori HZZO-a prošle su godine proveli gotovo 40 posto manje kontrola nego 2023. jer, kažu, nemaju ljudi. Ipak, stopa bolovanja u tom manjem obuhvatu pokazala se višom nego godinu prije, ali je istovremeno bilo manje neopravdanih bolovanja.

Lani su proveli 7272 kontrole po raznim osnovama, od toga 7090 u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ), u bolnicama 165 i 17 kod isporučitelja ortopedskih pomagala.

(Ne)opravdano bolovanje
Samo u 10 posto slučajeva utvrđene su nepravilnosti, za koje su uglavnom izrečene opomene (515), dok je u 155 slučajeva izrečena opomena s naplatom štete, 38 opomena s novčanom kaznom, osam s novčanom kaznom i naplatom štete, a samo u jednom slučaju opomena pred raskid ugovora, što se poduzima kod opetovanog kršenja ugovora. U kontrolama bolovanja pregledan je 23.571 osiguranik, što je minoran broj ako se zna da je dnevno oko 65 tisuća osiguranika odsutno s posla.

“Kontrolori obično zaključuju oko trećine kontroliranih bolovanja. Lani je prestanak postojanja medicinske indikacije za privremenu nesposobnost za rad utvrđen u 6156 slučajeva ili kod 26 posto kontroliranih bolovanja”, iznijela je dr. Veronika Laušin, zamjenica ravnatelja HZZO-a, na kongresu Udruge poslodavaca u zdravstvu.

Prekid bolovanja u pravilu znači da je ono već trebalo završiti, a ne da je bolest lažirana. Posljednje dvije godine kontrolori HZZO-a imaju ovlasti zaključiti bolovanje, što je ponekad olakšanje obiteljskom liječniku ako ima neugodnu situaciju s pacijentom koji inzistira na neopravdanom bolovanju.

Također unazad dvije godine, poslodavci pri traženju kontrole bolovanja svog radnika moraju navesti opravdanu sumnju pa kontrolori više ne gube vrijeme na načelnim zahtjevima. Iako imaju pravo kontrolirati opravdanost bolovanja i u osiguranikovu domu, to čine iznimno rijetko. No prije desetak dana imali su baš takav slučaj.

“Radnik je tražio godišnji odmor, koji mu poslodavac nije mogao dati zbog ugovorenih radnih obaveza, nakon čega je radnik otišao na bolovanje, a poslodavac zatražio kontrolu. Kod doktora je bila vrlo oskudna evidencija zdravstvenog problema pacijenta pa je doktor nazvao pacijenta, no nije se javio na telefon. Naša je kontrola otišla na njegovu adresu i tamo im je član obitelji rekao da je pacijent otputovao na sjever Europe. Bolovanje je, naravno, odmah zaključeno”, ispričala je dr. Laušin.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Većinom redovne provjere
Ukupna stopa bolovanja lani je bila 3,77 (u 2023. godini 3,68), podjednako na teret poslodavca (1,9) i na teret HZZO-a (1,87). Od svih 7090 kontrola u PZZ, najviše ih se odnosilo na bolovanja, čak 63 posto ili 4489. Većinom, u 57 posto ili 2564 slučajeva, to su bile redovne kontrole, a 36 posto ili u 1614 slučajeva na zahtjev poslodavca. U sedam posto, odnosno u 311 slučajeva, kontrole bolovanja su se temeljile na predstavkama osiguranika.

Preostalih 37 posto ili 2601 kontrola u PZZ provedena je na temelju predstavki osiguranika, a odnose se na (ne)dostupnost izabranog doktora, vođenje medicinske dokumentacije ili etičkih i profesionalnih prijepora.

“Pacijenti ne mogu dobiti liječnika telefonom, što je razumljivo ako pregledava i radi u ordinaciji. Međutim, ako ne odgovora na mailove, a pacijenta koji dođe u ordinaciju odbije primiti jer nije naručen, a naručiti se ne može jer mu liječnik ne odgovara, to je nelogičnost koja se mora sinkronizirati i voditi računa o empatičnom pristupu pacijentu”, objašnjava dr. Laušin.