Mehdi Langanke, izvršni direktor njemačkog turoperatora TUI za tržište Hrvatske i Istočne Europe prošlog tjedna dodijelio je nagradu TUI Holly porečkom hotelu Valamar Tamaris Resort. Ta je nagrada posebna po tome što se temelji isključivo na vrednovanju gostiju. Langanke sa žaljenjem ističe da je Valamar Tamaris Resort jedini hrvatski hotel s TUI Holly nagradom u ovoj sezoni, a tek treći hrvatski hotel u povijesti koji je osvojio tu nagradu. “No, brojka pristiglih upitnika iz Hrvatske konstantno raste i zato sam siguran da ce uslijediti još mnoge nagrade TUI Holly za Hrvatsku’, kaže Langanke koji je ustvrdio da Hrvatska može postati mediteranska alternativa takozvanom ‘masovnom turizmu’.

Jeste li ste zadovoljni rezultatom TUI-a u Hrvatskoj u ovoj sezoni?
Iako potencijal Hrvatske na europskim emitivnim tržištima, odnosno na njemačkom, nije posve iskorišten, TUI je u Hrvatskoj ove godine ostvario rast od 10 posto i time je i više nego zadovoljan. Razlog pozitivnog rezultata je to što se Hrvatska sve više pozicionira u smjeru kvalitete i individualnosti, a time se i bolje uklapa u TUI standard i ono što obećavamo svojoj klijenteli. Nakon godina stagnacije, TUI u zadnje tri godine bilježi stalni porast u Hrvatskoj. Sljedeći razlog je i dobra cjenovna politika u odnosu na nekoliko godine prije. No, cjenovna politika vrlo je osjetljiva što se budućnosti tiče. Mnoge su se destinacije nekontroliranim povećanjem cijena same katapultirale van tržišta. Zato je TUI investirao u promociju Hrvatske i ove godine tako što je u katalogu objavio rani booking za sve hotelijere, a za one koji ga imaju ga je i povećao i to o vlastitom trošku. To se isplatilo kroz povećanje rezervacija.

Cijena je godinama bila kamen spoticanja u pregovorima turoperatora i hotelijera?
Hrvatska još ima adekvatan odnos cijena i usluge, barem kada govorimo o TUI klijenteli. Ali ekonomska situacija u većini europskih tržišta izvor je visoko osjetljive cjenovne politike. Hrvatski hotelijeri nemaju još puno prostora za povećanje cijena. Rast cijena posljednjih nekoliko godina, točnije sve do ekonomske krize bio je previsok.

Koliko je na vaš rast u Hrvatskoj utjecala politika državnih poticaja prema turoperatorima?
TUI usko surađuje sa službenim predstavnicima hrvatskog turizma, a i u ovoj godini imamo podršku Hrvatske turističke zajednice. S njima smo uspjeli pokrenuti edukaciju naših agenata te dodatne promocije, što je imalo pozitivan utjecaj na konačan broj gostiju. No, u pogledu educiranja agenata imamo još dosta posla. Znanje većine naših turističkih agenata o Hrvatskoj je ili slabo, ili je ostalo na razini iz ostamdesetih godina. Stoga će naša suradnja u sezoni 2011. biti pojačana jer ćemo u Hrvatskoj provesti projekt TUI Inside. Naši prodajni predstavnici iduće jeseni u više navrata doći u Hrvatsku i promovirati je dodatno u svojim prodajnim ‘kanalima’.

U Ministarstvu turizma tvrde da bi projekt TUI Inside u Hrvatsku već 2012. mogao dovesti i do 20 posto više turista s njemačkog tržišta?
Bez sveobuhvatne potpore hrvatskog Ministarstva i HTZ-a ne bismo uspjeli dovesti najveću prodajnu kampanju njemačkog turizma TUI Inside, u Hrvatsku. Ovo je jedinstvena prilika. Hrvatska će biti mjesecima u fokusu TUI-a, kao i u cijeloj njemačkoj prodajnoj mreži. To će dugoročno imati trajan učinak na broj njemačkih posjetitelja u Hrvatskoj.

S kojim se problemima njemački turisti u Hrvatskoj najčešće susreću hrvatskog turizma?
Hrvatski hoteli i odredišta nemaju dobru poziciju u odnosu na ciljane grupe. Partnerstvo između TUI-a i Valamara, primjerice, može se nazvati primjernim. Jedan od problema je nedostatak letova iz sjeverne, sapadne i istočne Njemačke. Dolazak u Rijeku je problematičan, a trebamo i više letova za Pulu. Nama je nužno i dugoročno prisustvo TUI hotelskih brandova u Hrvatskoj, kako bi se gostima glavnih odredišta na Sredozemlju, poput Španjolske ili Turske, osigurala usporediva alternativa u Hrvatskoj. Snaga marketinga naših hotelskih brandova je ogromna i jako potrebna Hrvatskoj.

Izvršni ste direktor TUI za istočnu Europu. Može li se hrvatski turizam usporediti s drugim zemljama u toj regiji?
Hrvatski turizam nije usporediv s drugim zemljama istočne Europe jer su ta tržista više okrenuta prema kulturnom turizmu. Takozvani ‘sun and beach’ turizam kakav ima Hrvatska postoji u Sloveniji, Poljskoj, Crnoj Gori i na Balatonu, no oni bilježe mali porast u odnosu na prošlu godinu.

Kvaliteta usluge najveći je nedostatak

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Koji su, po vama, najveći nedostaci hrvatskog turizma?
Nekoliko je područja kojima se moramo posvetiti. Kvaliteta usluge u Hrvatskoj još je najveći nedostatak. Uslužno osoblje površno se educira pa treba uvesti međunarodne standarde u školovanje. Potrebno je održavati umjerene cijene noćenja i poboljšati suradnju između hotela i touroperatora. Povećanja cijena smještaja u hotelima je bilo nesrazmjerno posljednjih godina. Unatoč investicijama u turističku infrastrukturu, cijene moraju ostati umjerene. Suradnju s glavnim touroperatorima treba intenzivirati kako bi se postigao uspješan razvoj proizvoda za ciljane grupe i sadržaj za konkretno tržište.