Prijedlog rebalansa proračuna ovaj će se tjedna naći na sjednici Vlade, a vrlo brzo, do 15. studenog, pred Vladom bi trebao biti i prijedlog proračuna za iduću godinu, najavio je danas ministar financija Boris Lalovac sudjelujući na panelu "Aktualna porezna politika i reforma" održanom u organizaciji Visoke škole za financije i pravo Effectus.

Lalovac očekuje značajno smanjenje rashodovne strane proračuna, to je ono što je bitno, jer oslanjati se samo na prihodovnu stranu proračuna, da će ona pokrpati deficit, na žalost neće više biti moguće.

Vezano uz rebalans i smanjivanje troškova kazao je kako je počeo sa svojim ministarstvom, razgovarat će sa svim dobavljačima opreme, intelektualnih usluga, informatičkih usluga.

Tražit ćemo pogotovo od onih kompanija koje rade s državom, državnih kompanija, značajno smanjivanje troškova, rekao je te dodao kako će vrlo brzo obaviti razgovor sa šefom ureda za centralnu javnu nabavu kako bi se vidjelo koliko se može napraviti ušteda kroz objedinjenu javnu nabavu

Idemo dosta detaljno po svim tim troškovima, počeo sam sa svojim ministarstvom i taj model koji primijenimo na nama, a vjerujte da ću biti dosta žestok, primjenit ću i sa drugim kolegama, kazao je.

Lalovac je ponovio kako su javni dug od 80 posto BDP-a i deficit proračuna od 5,8 posto BDP-a danas realna slika hrvatske ekonomije i kako su to izazovi za ovu vladu, ali i za svaku vladu u budućnosti.

Koja god vlada dođe morat će snažno rezati rashodovnu stranu proračuna, ponovio je.

Kazao je i kako je mjera vezana za reinvestiranu dobiti dobra mjera i nastavit će se primjenjivati. Iako ta mjera ne daje rezultate preko noći, ona je dugoročno jako bitna, rekao je.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Najavio je i mogućnost ukidanja stope poreza na dohodak od 40 posto.

Cjelokupni porezni sustav morat će se temeljito mijenjati jer se temelji samo na dva stupa – oporezivanju rada i oporezivanju potrošnje, kazao je.

Istaknuo je i kako Hrvatska ima budućnosti, ali moramo rasteretiti rad, poticati investicije rasterećenjem poreza, okrenuti se europskim fondovima te se pobrinuti kako zaposliti mlade.

Deficiti se neće moći smanjiti bez zapošljavanja i gospodarskog rasta, naglasio je Lalovac.

Predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u Petar Lovrić kazao je kako nakon dugo vremena imamo ministra financija koji ohrabruje i s poduzetnicima razgovara na pristojan način.

Lovrić je iznio više primjedbi vezenih uz svakodnevno poslovanje poduzetnika, među ostalim i činjenicu da porezi nisu ni najmanje jednostavni niti konstantni. Do kraja godine treba usvojiti čak 180 zakona, koji se, kako je kazao, neće stići ni pročitati, a kamoli razumjeti i eventualno poslati prigovore.

Profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Mladen Vedriš predložio je Vladi osnivanje agencije za upravljanje javnim dugom.

Upitan, nakon panela, o mogućnosti uzimanja kredita s manjim kamatama kako bi se zamijenio kredit s visokim kamatama jer su kamate sada na niskim razinama, Lalovac je odgovorio kako bi to bilo jako interesantno, ali i da nije jednostavno.

Razgovarao sam i sa guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem, ali nije to baš tako jednostavna intervencija na tržištu, posebice zato jer se postavlja pitanje zašto bi vam oni koji drže taj dug dali po nižim kamatama ukoliko ne pokazujete trendove smanjivanja javnog deficita, rekao je.

Dodao je i kako je sa guvernerom razgovarao i o agenciji za upravljanje javnim dugom te kako će do kraja godine izaći s nekim modelom.

Na pitanje što će biti sa državnim poticajima za stambenu štednju Lalovac je naveo da će o tome razgovarati sa kolegama iz Hrvatske udruge banaka (HUB).

Ukoliko me uvjere da će se taj model moći drugačije prilagoditi, ja sam da taj dio ostane. Ali moraju me uvjeriti da je to dugoročno održiv model stambene štednje. Ovakav sada nije, kazao je.