Prema raznim pokazateljima tržišta radne snage, zaposlenosti i nezaposlenosti Hrvatska već je već otprije na začelju ljestvice zemalja Europske unije.

Nažalost, za razliku od nekih tranzicijskih zemalja članica, trendovi su u nas i dalje negativni, pa se i neka specifična obilježja u kojima smo bili iznad ili oko prosjeka EU lagano 'kvare'. Jedan od takvih pokazatelja je, primjerice, broj djece odnosno maloljetnika (do 17 godina) koji žive u kućanstvima u kojima nitko ne radi. Prema usporednoj anketi o radnoj snazi koju je ovih dana objavio Državni zavod za statistiku, u Hrvatskoj je 2012. svako deveto dijete ili 11,4 posto maloljetničke populacije živjelo u takvim kućanstvima.

To je još uvijek tek malo iznad prosjeka EU (s 11,1%), no samo dvije godine prije takvih je u nas bilo 10 posto. I problem dugotrajne nezaposlenosti kao jedna od dugogodišnjih glavnih boljki domaćeg tržišta radne snage je među najizraženijima u usporedbama s EU. Udio onih koji su nezaposleni dulje od godinu dana u ukupnom aktivnom stanovništvu (radnoj snazi) u Hrvatskoj premašuje desetinu, što je više nego duplo u odnosu na prosjek EU (4,7 posto). Na tom su tragu i pokazatelji zaposlenosti starijih osoba – dobi od 55 do 64 godine. Od ukupne populacije te dobi u Hrvatskoj radi njih 36,7 posto, dok je prosjek EU gotovo 50 posto. Začelje europske ljestvice dijelimo, nažalost, s još dvije-tri zemlje i kad je posrijedi sklonost cjeloživotnom učenju.

Sa samo 2,4 posto stanovništva u dobi od 25 do 64 godine koje je nedugo prije anketiranja sudjelovalo u nekom obliku usvaršavanja ili obrazovanja iza nas su samo Rumunjska i Bugarska. 'Odlikaši' smo tako u rijetkim usporedbama, poput onih o ranom napuštanju škole mladih u dobi 18 do 24 godine. U Hrvatskoj nakon osnovne škole obrazovanje napušta tek 4,2 posto, dok je europski prosjek 12,7 posto.