Osam vodećih banaka u Hrvatskoj s Vladom će danas zaključiti memorandum kojim će omogućiti građanima lakšu otplatu stambenih kredita u švicarskim francima. Prema jučer usvojenom nacrtu tog dokumenta u Banskim dvorima, građani će imati mogućnost u roku od dvije godine zatražiti od banke prolongat roka otplate, koji će im banke pružiti bez naknade. Takva mogućnost, naime, pružit će se nositeljima stambenih kredita u “švicarcima” u Zagrebačkoj i Privrednoj banci Zagreb, Raiffeisnebank Austria, Erste&Steiermärkische, te Hypo Alpe-Adria i Volksbank, te OTP banci i Societe Generale – Splitskoj banci.

Najdulje 40 godina
Korisnici stambenih kredita koji imaju teškoće s otplatom zbog snažnog jačanja tečaja švicarskog franka dobit će tim memorandumom priliku smanjiti mjesečne anuitete, s time da će se kredite moći otplaćivati najdulje 40 godina, odnosno do 75 godina starosti. Banke će imati mogućnost, u okviru vlastitih procjena, ponuditi klijentima i duži rok otplate od navedenih. Osim produljenja, banke će, po dogovoru s Vladom, osigurati i mogućnost skraćenja rokova otplate za sve stambene kredite po kojima je zatražen prolongat u slučaju da to klijenti zatraže, opet bez naknade, a također će biti moguće bez naknada provoditi i izmjene ugovorenih uvjeta stambenih kredita u “švicarcima”. To znači i da u slučaju ako dođe do pada tečaja franka u narednom razdoblju, ili do poboljšanja materijalnih prilika klijenta, on od banke može zatražiti povrat kreditnog aranžmana na prvotne uvjete, a banke se obvezuju da će to provesti bez naplate uobičajene naknade. Dodatno olakšanje u realizaciji ovog dogovora za građane koji će koristiti mogućnost promjene kreditnih uvjeta trebalo bi uslijediti i u dijelu nižih javnobilježničkih naknada za solemnizaciju dodatku ugovora o kreditu. Umjesto uobičajenih iznosa u takvim postupcima, koji se kreću od dvije do tri tisuće kuna, iz Vlada je jučer poručeno da će ti iznosi biti bitno smanjeni. Ministarstvo pravosuđa otvorilo je, kazala je premijerka Jadranka Kosor, dijalog s Hrvatskom javnobilježničkom komorom i dogovorilo da će se odrediti minimalnu naknadu za solemnizaciju u razini od 280 do 300 kuna, uvećano za PDV.

Za financijsku stabilnost
S obzirom na visok udjel kredita u švicarskoj valuti, u kojima je po posljednjim podacima više od 41 posto stambenih kredita, Vlada je, kaže premijerka, nastojala naći način kako olakšati tjeskobnu situaciju u kojoj su se našli mnogi koji nisu u mogućnosti financirati povećane rate kredita. “Vlada ne može preuzeti individualne rizike koje u ovim poslovima imaju banke i korisnici kredita, no nastojimo im barem olakšati otplatu i omogućiti da se smanji pritisak na mjesečni budžet građana”, poručila je ministrica financija Martina Dalić, napomenuvši i kako je memorandum koji će se danas potpisati s bankama u skladu s načelima očuvanja tržišne utakmice, ali i zaštite potrošača, te ima za cilj očuvati financijsku stabilnost. Štoviše, banke i Vlada samim dokumentom pozivaju i ostale kreditne institucije koje odobravaju stambene kredite denominirane u švicarskoj valuti da im se pridruže, a najavljuju i da će ovisno o razvoju situacije poduzimati i daljnje mjere kako bi olakšali položaj korisnika kredita u francima.

Novi rekord

Franak 6,158 kuna
Švicarski franak na povijesno je najvišim razinama u odnosu na kunu. Srednji tečaj franka na jučer utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a bio je 6,158 kuna. Rast franka na međunarodnom tržištu rezultat je i napetosti oko grčke dužničke krize, zbog koje ulagači više vjeruju franku.