Kvalitetu hrvatskih visokoškolskih studija koji obrazuju studente za upravljačke pozicije Svjetski gospodarski forum u sklopu izvješća o konkurentnosti ocijenio je izuzetno lošom. S tom se tvrdnjom slažu i stručnjaci, koji upozoravaju da je najveći problem u državnim fakultetima koji rade prema nedorečenim i lošim programima, dok su predavači osobe koje desetljećima nisu imale doticaj s biznisom i nemaju prakse u aktualnoj tržišno orijentiranoj ekonomiji. “Kvaliteta tzv. menadžmentskog studija u Hrvatskoj je općenito skromna i neprimjerena potrebama modernizacije hrvatskoga gospodarstva. Ne samo da nemamo nijedno državno sveučilište na ljestvici vodećih u Europi, već se s takvom titulom ne mogu pohvaliti ni privatne visokoškolske institucije”, ističe Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa.

Izdvajanje sredstava
U procesu poboljšanja i državnog i privatnoga poslovnog obrazovanja ključno je načelo izvrsnosti koje se može konkretno iskazati, i to brojem istraživanja, brojem nastavnika po studentu, brojem objavljenih radova po nastavniku, brojem diplomiranih u odnosu na broj upisanih studenata, prosječnom dužinom trajanja studija, brzinom zapošljavanja diplomiranih studenata, brojem dana programa cjeloživotnog obrazovanja po svakom građaninu godišnje, brojem magistara i doktora znanosti na 1000 stanovnika, praksom za vrijeme studija i slično. No sve to ovisi o sredstvima koja se za studije izdvajaju. Za one državne izdvaja se premalo, a troši neracionalno, smatra Njavro. “Nije pretjerano reći kako krajnje vrijeme da hrvatska sveučilišta i visoke škole počnu mjeriti svoju učinkovitost i izvrsnost, te se uspoređivati sa svjetskim iskustvima i postignućima u tom području. Drugim riječima, nužno je iskoračiti iz zatvorenosti, u kojoj smo najbolji jer smo sami, i staviti se na ‘tržište’ kako bismo se neprestano poboljšavali”, ističe Njavro.Branko Štefanović, predsjednik Upravnog vijeća Verna, objašnjava kako su poslovni studiji, koji pripremaju studente za upravljanje poslovnim procesima, zapravo stručni studiji koji bi trebali biti primjereni potrebama i zahtjevima tržišta. “No ti su studiji kod nas nastajali tek kao rezervna varijanta. Tek pojavom privatnih visokih učilišta, koja su izravno povezana s tržištem, stručna visoka naobrazba dobila je vjetar u leđa i prostor za razvoj”, kaže Štefanović te dodaje da je glavna prednost privatnih visokih učilišta izravna povezanost s tržištem rada te ovisnost o tom tržištu. “Koliko su studiji uspješni u reagiranju na potrebe tržišta rada, toliko su kvalitetni i održivi na tržištu obrazovanja”, smatra pokretač Verna.

Humanistički fakulteti
Ivica Ropuš, ravnatelj Poslovnog učilišta Expert, glavnim krivcima za lošu kvalitetu upravljačkih studija drži predavače za koje kaže da su u 90% slučajeva nemotivirani i needucirani studentima prenositi znanja o premisama ekonomije i menadžmenta. “To se posebice odnosi na profesore s humanističkih fakulteta, posebice Ekonomije, Prava i Politologije. Većina profesora tih fakulteta ne dolazi na svoja predavanja, već to za njih odrađuju asistenti. Tek se rijetki među njima posvećuju znanstvenom radu, a još je manji broj onih koji imaju istinske veze s poslovnim svijetom”, ogorčen je Ropuš. “Osim profesora, loši su i programi na upravljačkim studijima”, zaključuje Ropuš.

Nužno je iskoračiti iz zatvorenosti u kojoj smo najbolji jer smo sami i staviti se na ‘tržište’ te mjeriti svoju učinkovitost
Đuro Njavro, ZŠM

Koliko su studiji uspješni u reagiranju na potrebe tržišta rada, toliko su održivi na tržištu obrazovanja
B. Štefanović, Vern

Programska koncepcija neusklađena je s modernim stručnim svjetskim programima te s potrebama tržišta
Ivica Ropuš, Experta