Hrvatski se poljoprivrednici ne bi trebali bojati ulaska u EU, već to trebaju shvatiti kao izazov. Slično je bilo s njihovim austrijskim kolegama, i oni su se bojali da ćemo ući u veliki trgovinski deficit.

Imali su strah od otvorenog tržišta, no mnogi od njih iskoristili su šansu: taj ulazak otvara perspektivu i oni su uspjeli svijetu prodati svoje proizvode, ponajprije vina. Nadam se da će tako biti i u Hrvatskoj. Najvažnije je da ponudite kvalitetu, a i kod vas vidim šansu s vinima. Istaknuo je to Nikolaus Berlakovich, bivši austrijski ministar poljoprivrede, na otvorenju konferencije Snaga hrvatske hrane u utorak na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku.U prezentaciji "Iskustvo Austirje" Berlakovich je rekao da se njegova zemlja opredijelila za održiv regionalni razvoj i pažljivu uporabu prirodnih resura. "Nemamo svojih energenata, pa smo se morali okrenuti obnovljivim izvorima. Važan nam je ruralni razvoj.

Dvije trećine naše zemlja prekrivaju planine, pa su farme međudobno udaljene, a o njima skrbimo novcem, kojeg pola dobivamo iz EU. Razvoj planinskih prostora jako je važan i zbog austrijskog turizma. Oko 16 posto proizvodnje nastaje na organskim farmama, a taj udio i dalje raste, uz podršku vlade", napomenuo je Berlakovich."Izazov je osigurati opskrbu EU hranom, pa nam je nužna modernizacija, kako u Austriji tako i u Hrvatskoj. U posljednje vrijeme smo s hrvatskim kolegama dosta raspravljali o zajedničkoj agrarnoj politici, sada možemo u EU zajedno razvijati naše ideje. Svaka država mora sama naći svoj put: mi imamo ekološku poljoprivredu, farme, organske farme, ali i hranu visoke kvalitete. Danas postižemo dobre rezultate u poljoprivredi iako se povremeno javljaju problemi. Tako smo zbog sankcija smanjili izvoz u Rusiju, no otvaramo nova tržišta kao što su Kina, Koreja ili zemlje Afrike", rekao je bivši austrijski ministar, koji je dio govora održao na materinjem jeziku Gradišćanskih Hrvata.Žaklina Jurišić, pomoćnica direktorice Sektora poljoprivrede, prehrambene industirje i šumarstva pri HGK, potom je održala prezentaciju pod nazivom "Hrvatska poljoprivreda 2030."

 Prema njezinim podatcima, Hrvatska sudjeluje s 0,7 posto u poljoprivrednoj proizvodnji EU iako ima čak 1,9 posto poljoprivrednih gospodarstava. Vidljiv je znatan pad u proizvodnji od 2009. iako u EU proizvodnja raste. Posebno je loša situacija u stočarstvu, gdje je proizvodnja od 2005. pala za 15 posto. Pokrivenost uvoza izvozom lani je bila samo 56 posto, a ove je godine pala na 53 posto. Prosječno hrvatsko poljoprivredno gospodarstvo ima tek 5,6 hektara, dok je u Europi prosjek 14,4 hektara. U Hrvatskoj je prosjek 4,4 grla stoke, a u EU 11 grla. Prinos pšenice je 90 posto europskoga prosjeka, kukuruza 82 posto. Hrvatska krava daje samo 65 posto količine mlijeka koje daje europska krava. Zato Hrvatska treba težiti većem volumenu proizvodnje, udruživanju i kratkom lancima opskrbe te snižavanju troškova. Od 2017. ukidaju se kvote za šećer, što će dovesti do povećanja proizvodnje šećerne repice i šećera.

Ukidaju se i kvote za mlijeko, ali tu se ništa neće dogoditi, rekla je Žaklina Juršić iz HGK.Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika, podsjetio je na to da Poslovni već godinu i pol organizira okrugle stolove na kojima predstavnici državnih institucija, proizvođača i znanstvene zajednice raspravljaju o povećanju proljoprivedne proizvodnje. "Hrvatska poljoprivreda svake je godine u minusu od milijardu eura zbog nedovoljne pokrivenosti uvoza izvozom. Našim poljopriverdnicima nedostaje znanje i nužna je edukacija u prehrambenom sektoru kako bi se ovo društvo razvijalo na održiv način", rekao je Šimatović.