Četiri kandidata danas će na Izbornoj Skupštini Hrvatske gospodarske komore iznijeti svoje prijedloge reorganizacije te institucije, a skupštinari će potom odlučiti tko od njih zaslužuje četverogodišnji mandat upravljanja Komorom. Svi kandidati u izbornom finišu dolaze iz gospodarstva, te su svi zainteresirani za profesionalni angažman predsjedavanja Komorom.

Premda se od samog starta favoritom u ovom natjecanju isticalo Damira Kuštraka, izvršnog potpredsjednika koncerna Agrokor Ivice Todorića, iz redova skupštinara tvrde kako je u završnici još sve moguće, budući da je glasovanje tajno.  Posljednjih dana, potvrđuje više sugovornika, intenzivno se lobira za svakog od kandidata, pa se ozbiljnima i dalje drži i Vladimira Ferdeljija, dugodišnjeg predsjednika Uprave Elektrokontakta i predsjednika HUM Croma, te Luku Burilovića, predsjednika Uprave Sladorane i Zlatka Hodaka, predsjednika Upravnog odbora Hrvatskog klastera konkurentnosti automobilskog sektora. Skupštinari su već dobili njihove detaljne programe restrukturiranja Komore, o kojima od svih predsjedničkih kandidata jedino Kuštrak nije želio javno govoriti prije same Skupštine. "Ostat ću konzistentan i svoj koncept iznijeti tek na Skupštini", kratko je odgovorio Kuštrak.

U obnovi HGK Ferdelji ključnim vidi provođenje promjena u tri smjera – poslovnom, organizacijskom i kadrovskom. Nužno je, kaže, da Komora postane servis članicama i aktivno sudjeluje u donošenju zakona, te u gospodarskoj diplomaciji. Organizacijski bi Ferdelji preustroj proveo rezanjem broja teritorijalnih jedinica. Županijske bi se komore ubuduće povezalo na regionalnoj osnovi. Sektorske organizacije u HGK bi pak Ferdelji pretvarao u klastere, čime bi se omogućilo bolji nastup malih i srednjih poduzetnika na tržištu. A u kadrovskim reformama pravilo bi po njemu bilo "povećanje kvalitete, a smanjenje kvantiteta". "Prva tri mjeseca potrebno je provesti analizu stanja i potom uskladiti s programom restrukturiranja, čija bi provedba uslijedila u idućoj godini", kaže Ferdelji. Po Buriloviću, čiji program sadrži četiri glavna cilja, vraćanje ugleda i povjerenja u Komoru mora biti prvi zadatak novog predsjednika. To bi postigao kroz veću transparentnost i uvođenje mehanizama kontrole. HGK mora pokrenuti stvaranje gospodarske diplomacije i za sve kontakte imati predstavnika u veleposlanstvima, čime će olakšati izvoz, ali i privući pozornost investitora.  

Cilj mu je i omogućiti tvrtkama da im za plaćenu članarinu HGK pruži adekvatnu uslugu, te da Komora doista postane servis gospodarstva. "HGK ne smije više biti nijemi promatrač, već korektiv gospodarske politike, mora biti aktivna u poticanju gospodarstva, kreiranju zakona i poduzetničke klime", ističe Burilović. Za Hodaka je nužno HGK usmjeriti prema pomaganju tvrtkama na izvoznim tržištima i u pripremi razvojnih projekata, a prema Vladi se mora postavljati odlučnije u kreiranju gospodarske politike i iniciranju poticajnih mjera. On predlaže i racionalizaciju rashoda i broja zaposlenih, no postupno, kako se ne bi ugrozilo kvalitetu rada. Namjerava provesti analizu imovine i utvrditi prijedlog korištenja one koja je potrebna, a sve rashode koji nisu u funkciji usluga i aktivnosti HGK najavljuje ukinuti. Jedan od njegovih aduta mogla bi biti i najava smanjenja članarina. Reorganizacija HGK, smatra Hodak, bit će osnova za takvu mjeru, postane li on novi predsjednik.

Pravila

Novom predsjedniku potrebna natpolovična većina

Novi predsjednik HGK morat će dobiti natpolovičnu potporu nazočnih članova Skupštine HGK. Njih je, prema posljednjim podacima iz HGK, ukupno 77. Glasovanje je u slučaju više kandidata tajno, a ne uspije li, pak, nijedan kandidat dobiti potreban natpolovičan broj glasova u prvom krugu, uslijedit će odmah ponovljeno glasovanje između dva kandidata s najviše glasova skupštinara.