Najpoželjnija nekretnina je stan do 50 četvornih metara koji se nalazi na drugom katu, pokazalo je istraživanje portala CentarNekretnina.net provedeno tijekom svibnja na 500 ispitanika. Za razliku od toga, samo pet posto je spremno kupiti stan u prizemlju, a 27 posto na prvom katu. Čak 27 posto želi nekretninu do 70 četvornih metara. Od ispitanih čak 77 posto planira u sljedeće dvije godine kupiti nekretninu, i to ponajprije stan u novogradnji, ali većina od 39 posto za nju je spremna platiti do 1500 eura po četvornome metru. Mjesečna rata na koju su spremni pristati u slučaju podizanja kredita iznosi do 400 eura, dok ipak većina u kupnji planira kombinirati gotovinu i kredit. Kupcima su najvažniji uredni papiri (za 97 posto), zatim kvaliteta gradnje, a najmanje su bitni vanjski prostori poput vrta, balkona ili lođe.

Neizgrađeni stanovi
Istraživanje je pokazalo da je 61 posto kupaca spremno kupiti nekretninu i u fazi gradnje, ali ako je cijena niža, a zatim ako mogu utjecati na razmještaj prostorija i opremu koja će biti u stanu. Zanimljivo je da gotovo polovici ispitanika nije važno koja tvrtka izvodi radove, a prilikom odabira izvođača za čak 80 posto su najvažnije preporuke i zatim podrška koju nude kupcima. “Istraživanje je pokazalo da postoji potražnja. Od trenutačnih sniženja možda su najviše profitirali samci ili parovi bez djece koji sada mogu kupiti stan od 40-ak kvadrata za 70-ak tisuća eura, ali onima kojima treba veći stan cijene su i dalje previsoke. Novi rast kamata anulira sniženja koja se daju i da bi se zaista pokrenulo tržište, potrebna je akcija svih. Banke bi trebale spustiti kamate, građevinari cijene, lokalna uprava namete, privatni prodavatelji cijenu zemljišta, a kupci prihvatiti da na tržištu, pogotovo u Zagrebu, nema baš stanova po 1500 eura za četvorni metar”, kaže Domenico Devescovi, voditelj CentraNekretnina.net. Inače, prema posljednjem istraživanju Global Propertyja, u cijelom svijetu je u prvom tromjesečju ove godine zabilježen daljnji pad cijena stambenih nekretnina u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Od 32 promatrane zemlje pad je zabilježen u 27 zemalja. Ljestvicu najvećih padova cijena predvodi glavni grad Letonije, Riga, u kojem su cijene pale za 50 posto, slijedi Dubai s padom od 35 posto.

Najveći pad cijena
Od zapadnoeuropskih zemalja najveći pad cijena zabilježen je na Islandu (20,5 posto) te u Velikoj Britaniji (19 posto). U SAD-u je pad 19 posto, a Singapur s padom od 23 posto je prvi na ljestvici dalekoistočnih zemalja. Zemlje naše regije bilježe blaže padove jer je rekorder po padu Bugarska sa 14 posto nižim cijenama, dok su u Sloveniji niže osam posto. No istovremeno Švicarska bilježi poskupljenje nekretnina za 4,3 posto, što se objašnjava smanjenjem kamata i velikim brojem imigranata, a za njom slijedi Austrija u kojoj su cijene u odnosu na prošlu godinu porasle za oko tri posto. Podsjetimo, prema podacima indeksa CentraNekretnina koji bilježi tražene cijene, na razini Hrvatske cijene su u odnosu u svibnju bile 1,2 posto niže u donosu na isti mjesec 2008. godine. No cijene stanova u Zagrebu kao najznačajnijem tržištu pale su za 6,2 posto, dok je rast traženih cijena na Jadranu zbog početka turističke sezone utjecao na indeks.