Osim što je prijelomna jer će konačno pasti odluka: privatizacija ili likvidacija, ova godina dodatno je teško počela za hrvatska brodogradilišta i zato što im neki dugogodišnji klijenti pregovaraju o novim narudžbama s južnokorejskim i kineskim brodograditeljima.

Tako je jedini trenutačni naručitelj u 3. maju, švedski brodar Wisby, kojem je nedavno u Rijeci isporučen asfalt-tanker i još ima ugovorenih ukupno sedam brodova, ušao u pregovore o povoljnijim uvjetima nabave tankera u Južnoj Koreji s Hyundai Mipo Dockyardom. Riječani su se nadali da će početkom godine inicirati pregovore s njima, no očito im cjelokupna situacija ne ide u prilog. I Brodotrogir je nakon deset godina ostao bez odlične suradnje s naručiteljem iz Švedske, tvrtkom Laurin Maritime. Taj je brodar upravo prodao 50-posto vlasništva  nad pet od jedanaest tankera sagrađenih u Trogiru švedskom Gotlanduomu, koji nove tankere naručuje u kineskom brodogradilištu Guangzhou. Interesa za nove narudžbe iz Švedske u Trogiru, pak, nema. U odnosu na cijene koje se mogu postići u hrvatskim navozima, Kinezi i Korejci nude znatno povoljnije uvjete, od upola manjih akontacijskih udjela koje plaćaju škverovima do osjetno povoljnijih konačnih cijena brodova. No, zaobilaženje hrvatskih brodogradilišta poznavatelje prilika u toj branši ne iznenađuje. Ne cvjeta brodogradnji ni na globalnoj razini.

Tržište je zamrlo, naručitelja je malo, a cijene padaju. U takvom okruženju u našim brodogradilištima još moraju objašnjavati i kakva je njihova perspektiva s obzirom  na to da do ljeta moraju biti privatizirana ili će u likvidaciju. Prema podacima iz Hrvatske brodogradnje Jadranbroda, svjetska je knjiga narudžbi brodova i dalje u padu, a polovica svjetskih brodograđevnih kapaciteta prazna, dok su cijene pale na razinu iz 2003./2004. godine. Lani su cijene novogradnji bile niže za 10 posto, a od početka krize 2008. pale su za gotovo 35 posto, s tendencijom daljnjeg smanjenja. Na svjetskoj je razini 2010. godine bilo ugovoreno 2600 brodova, 2011. njihov je broj smanjen na 1600, a lani ih je naručeno samo 1000, dok je, primjerice, 2008. ugovorena gradnja 5800 novih brodova. Nastavak negativnog trenda očekuje se i u ovoj godini, odnosno sve dok se ne pokrene gospodarstvo i poveća prijevoz, a time i potreba za novim brodovima. U međuvremenu, rastu jedino aktivnosti u rezalištima brodova. Ilustracije radi, 2010. na rezanje je otišlo 25 milijuna tona brodova, godinu kasnije 41 milijun, a lani čak 54 milijuna tona. Koliko je ozbiljna situacija na razini svjetske brodogradnje, govori i usporedba podataka iz knjiga narudžbi i isporuka na razini godine. Smatra se da je do ozbiljna poremećaja došlo kada taj odnos padne ispod vrijednosti 1,7.

To je slučaj u Kini (1,7) i u Japanu (1,5), dok je ispod granice održivosti proizvodnog procesa i brodogradnja u Južnoj Koreji(1,9), a tek je u Europi taj odnos nešto povoljniji (2,2). Podaci o stanju u hrvatskim škverovima pokazuju da je stanje još lošije nego u svjetskoj brodogradnji. Ukupno u knjigama narudžbi ima 214.352 CGT (kompenziranih bruto tona) brodova, a isporuke su u 2012. bile 139,330 CGT-a, pa je taj odnos tek 1,5, dakle vrlo nepovoljan. Pritom je najniži u 3. maju (1,3), dok nešto bolje stoje Uljanik i Brodotrogir (1,7) te Brodosplit (1,6)."Na žalost, podaci o stanju na tržištima ne govore o znatnijem opravku u 2013. Prognozira se da će se stanje iz 2012. uglavnom preslikati i na 2013. Tek u prvoj polovici 2014. mogu se očekivati manji znakovi oporavka", ocjenjuje direktor sektora komercijale i marketinga u Hrvatskoj brodogradnji Siniša Ostojić.