Cjelokupno kulturno i arheološko naslijeđe Hrvatske nedovoljno je poznato i godišnje privlači do 5 milijuna posjetitelja. Istovremeno, samo talijanski Pompeji godišnje privuku čak 12 milijuna turista. Ova usporedba pokazuje veliki prostor za razvoj posebnih oblika kulturnog turizma u našoj zemlji. To je jedan od zaključaka iznesenih na jučer održanoj završnoj konferenciji projekta ArhKonTur u organizaciji Sveučilišta Libertas, na kojoj je sudjelovala i Alessandra Priante, direktorica za Europu UNWTO. Hrvatska ima ogroman kulturno-turistički potencijal, a kako bi ga se iskoristilo, treba mijenjati pristup i stvoriti novu vrstu stručnjaka u kulturno-turističkoj interpretaciji.

Odgovor na tu potrebu već se događa kroz aktivnosti Ministarstva turizma i sporta,  projektnog partnera EUSAIR Facility Point projekta i koordinatora teme Održivi turizam Jadransko-jonske strategije o kojima je izvijestila koordinatorica Senka Daniel. Izrađen je Priručnik participativnog turizma koji povezuje zajednicu i kulturu Storytellingom, a fokus projekta CulTourAIR na poboljšanje postojećeg informacijskog sustava kulturnog turizma olakšat će informirano donošenje odluka na području devet zemalja Jadransko-jonske makroregije.

Stefano Dominioni, direktor Europskog instituta kulturnih ruta rekao je da je Hrvatska svojim aktivnostima od 2016. napravila velik pomak i uključivanjem u projekt Kulturnih ruta Vijeća Europe. To je donijelo dodatnu promociju i povećalo prepoznatljivost postojeće materijalne i nematerijalne kulturne baštine. Trenutno smo uključeni u 13 međunarodnih ruta, a imamo i inicijative za rute čije ishodište bi bilo u našoj zemlji.

„Kultura 3.0 gradi dublji odnos između turista i domaćina na destinaciji baziran na uključivanju gostiju i sukreiranju kulturnih sadržaja“, naglasio je suvremena kretanja u kulturnom turizmu prof. Greg Richards sa Sveučilišta primijenjenih znanosti BREDA iz Nizozemske.

Richards smatra da bi se Hrvatska u vrlo kratkom vremenu mogla pozicionirati kao kulturna destinacija obrazovanjem novih stručnjaka, inovativnom interpretacijom kulturne baštine te korištenjem novih tehnologija i proširene stvarnosti koja gostima omogućava intenzivniji doživljaj materijalne i nematerijalne baštine. Zanimljivo je, ističe Richards, da aplikacije koje izrađuju destinacije prosječno skine tek 1000 korisnika, što znači da se pristup komunikacije s gostom mora mijenjati.

Bettany Hughes, poznata povjesničarka i autorica dokumentarnih TV filmova, istaknula je da dobro ispričana priča za sobom uvijek donosi rezultate. Nakon njenih TV serijala o Egiptu četiri je puta povećan interes Britanaca i booking za to odredište. Njeni živopisni dokumentarni filmovi na poznatim televizijskim mrežama dosežu čak 250 milijuna gledatelja. Najavila je snimanje serije „Čudesna blaga“ uz namjeru da jednu od epizoda posveti Hrvatskoj.

Projekt ArhKonTur odgovara na probleme nedostatka specijalističkih stručnih i pedagoških kompetencija predavača i mentora te pomanjkanja ponude modela edukacije za specifična područja arheološkog turizma. Projekt  je sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda, a izrađena su tri potpuno nova specijalistička programa usavršavanja za ponudu održivog i odgovornog arheološkog turizma, te konceptualnog turističkog vođenja.

Školovanje je završila prva generacija 40 specijalističkih vodiča teže zapošljivih skupina na tržištu rada, mladih do 25 godina i starijih od 54 godine. Izrađen je i priručnik na engleskom i hrvatskom jeziku o trendovima u arheološkom turizmu i interpretacijskom vođenju za sedam izabranih lokaliteta u sedam hrvatskih županija.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’