Snižavanje PDV-a hotelijerima jedna je od najvažnijih mjera koju Kukuriku koalicija kani uvesti kako bi potakla razvoj turizma. Isto tako planiraju poduprijeti investicije u turizmu ubrzavanjem procedura i posebnim poticanjem gradnje hotela od 4 i 5 zvjezdica, a velik naglasak koalicija stavlja na korištenje fondova EU, od čega posebnu korist može imati projekt “hrvatske Provanse” u dalmatinskom zaleđu. U koaliciji vide potencijal za gradnju desetak luksuznih resorta. HDZ se drži već poznatih desetak investicijskih projekata, među kojima glavnu riječ vode Brijuni Rivijera, te najavljuje strategiju razvoja hrvatskog turizma za desetogodišnje razdoblje čija je izrada upravo krenula.

Efikasnost u praksi
Analitičari pak smatraju da će stvarni rezultati ovisiti o efikasnosti upravljanja procesom u praksi, dakle uspješnosti izbornog pobjednika da konačno s riječi prijeđe na djela. Sanja Čižmar, starija partnerica u konzultantskoj kući Horwath Zagreb, drži da je program oporbe objektivniji od planova vladajućih. “Program Kukuriku sustavniji je glede cjelovitog razumijevanja promjena, posebice mjera unapređenja konkurentnosti. HDZ se pak zadržava na deklarativnoj razini i kreativnom tumačenju informacija u ocjeni dosadašnjih postignuća u turizmu te oslanja na kontinuitet postojećih mjera”, smatra Čižmar. Porezna reforma je među važnijim mjerama podizanja konkurentnosti. Domaći hotelijeri od 2006. godine uživaju diferenciranu stopu PDV-a od 10 posto na usluge smještaja, no ona je i dalje 5 do 7 posto veća od one koju plaćaju turističke tvrtke u Francuskoj, Španjolskoj, Turskoj i Italiji. Poslovna zajednica u Hrvatskoj zalaže se za uvođenje stope PDV-a od 6 posto na smještaj, a tome bi se rado pridružili i ugostitelji koji sada plaćaju punu stopu (23 posto). Iako je fiskalna prilagodba načelno ušla u neke dugoročne planove, HDZ-ova vlada nikad nije dala okviran rok u kojem bi se to moglo provesti. Radimir Čačić, predsjednik HNS-a, ističe da to što u ukupnim kapacitetima imamo tek 12 posto hotela nameće potrebu stimuliranja ulaganja u nove hotele.

Prodaja ili stečaj
“To uključuje i ujednačavanje stope PDV-a s konkurentskim zemljama, stimulativne mjere za ulaganje u hotele sa 4 zvjezdice i više”, kaže Čačić. Za razliku od HDZ-a koji spominje samo privatizaciju turističkih tvrtki u državnom vlasništvu, Kukuriku je osim prodaje sklon i otvaranju stečajnih postupaka ili likvidaciji tvrtki koje nemaju tržišni potencijal. Za projekte iznad određenoga iznosa investicije Kukuriku planira uvesti bržu proceduru urbanističkih i imovinsko-pravnih rješenja. Koalicija vidi četiri osnovna područja za investicije, modernizaciju postojećih kapaciteta, ulaganje u hotele u vlasništvu države, aktiviranje nekorištene državne imovine (vojne) te u nove privatne hotele. HDZ osim Brijuni Rivijere najavljuje još deset projekata vrijednih više od pet milijardi eura, poput Kupara, zone Prukljan, Preluka, Bjelolasice. Inače, Kukuriku nema bitnih primjedbi na projekt Brijuni Rivijera te podupire model koncesija. HDZ pak planira novim sustavom koncesija nastaviti provedbu Strategije razvoja nautičkog turizma gradnjom novih marina.

Fondovi EU za ‘izgradnju’ hrvatske Provanse

Poticaj agroturizmu
Obje političke opcije planiraju projekte za privlačenje fondova EU. Između ostalog, Kukuriku koalicija kani iskoristiti fondove za ruralni razvoj kako bi se realizirao i potaknuo projekt radnog naziva “hrvatska Provansa” u prostoru jadranskog zaleđa, od Istre, Gorskoga kotara, Like, zaleđa Zadra, Šibenika pa sve do Konavala. Projekt obuhvaća pokretanje malih obiteljskih agroturističkih kućanstava s različitom ponudom, bilo gastronomskom, avanturističkom, s ulaganjima na razini od 100 do 500.000 eura po kućanstvu. Istra, koja je strateški turistički plan ruralnog turizma dobila 2008. godine, na tom je putu najdalje otišla. “Radi se o fantastičnom prostoru tek nekoliko desetaka kilometara udaljenog od obale, s odličnom klimom, u blizini većih gradova, s dobrom prometnom vezom, odnosno autocestama i tunelima koji su u takvom projektu obično najskuplja stavka. Od fondova za ruralni razvoj za takav projekt u startu se može dobiti do 400 milijuna eura. U toj se priči mogu graditi i povezani sadržaji poput golf-terena i sličnih aktivnosti”, pojašnjava Radimir Čačić.