EN DE

Krv daruje samo 3,8 posto Hrvata

Autor: Dragan Grdić
14. lipanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

U Hrvatskoj prošle godine prikupljeno 160.000 doza krvi, odnosno 38 doza na 1000 stanovnika

U Hrvatskoj ima više od 176.000 dobrovoljnih darovatelja krvi zahvaljujući kojima je lani prikupljeno oko 160.000 doza – krv daje 3,8 posto stanovništva, odnosno skupi se 38 doza na tisuću stanovnika. Ipak, trebali bi težiti još boljim rezultatima (prosjek darovatelja krvi zapadnoeuropskih zemalja je više od 5 posto stanovništva). Podaci su iznijeti u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu u povodu Svjetskog dana darovatelja krvi 16. lipnja. Krv se može dati svakodnevno na organiziranim akcijama davanja krvi ili u transfuzijskoj ustanovi. Vrijeme i mjesto održavanja akcija najavljuju se javnim glasilima (novine, radio, TV), a mjesto davanja obilježeno je plakatima.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Bez naknade
U svim transfuzijskim ustanovama krv možete dati svaki radni dan. Darovatelji krvi u Zagrebu mogu dati krv svakog dana u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu, Petrovoj 3, od ponedjeljka do petka, od 7.30 do 18.00 sati, a subotom od 7.30 do 15.00 sati. Inače prva organizirana akcija informiranja o potrebi darivanja krvi i organiziranom prikupljanju krvi diljem Hrvatske započela je 25. listopada 1953. tijekom Tjedna Crvenoga križa. Od tada se u Hrvatskoj svake godine na taj datum obilježava nacionalni Dan dobrovoljnih darovatelja krvi i potiče trajno organiziranje darivanja krvi. U Hrvatskoj muškarci darovatelja krvi smiju dati krv do četiri puta godišnje s razmakom između davanja od tri mjeseca. Žene darovatelji krvi smiju dati krv do tri puta godišnje s razmakom između davanja od četiri mjeseca. Definiciju dobrovoljnog darovatelja krvi odredila je Međunarodna udruga transfuziologa (ISBN), Međunarodni Crveni križ (IFCR), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Europsko vijeće (Council of Europe) i prihvaćena je u svim zemljama svijeta. Dobrovoljni darovatelj krvi je osoba koja daruje krv, plazmu ili stanične dijelove krvi po svojoj slobodnoj volji i ne prima za to nikakvu nadoknadu, ni novčanu ni na način koji se može smatrati nadomjestkom novca. Skromna uspomena (dar) i osvježenje nakon davanja krvi prihvatljivi su za dobrovoljno davanje krvi.

U Hrvatskoj ima više od 176.000 dobrovoljnih darovatelja krvi zahvaljujući kojima je lani prikupljeno oko 160.000 doza – krv daje 3,8 posto stanovništva, odnosno skupi se 38 doza na tisuću stanovnika. Ipak, trebali bi težiti još boljim rezultatima (prosjek darovatelja krvi zapadnoeuropskih zemalja je više od 5 posto stanovništva). Podaci su iznijeti u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu u povodu Svjetskog dana darovatelja krvi 16. lipnja. Krv se može dati svakodnevno na organiziranim akcijama davanja krvi ili u transfuzijskoj ustanovi. Vrijeme i mjesto održavanja akcija najavljuju se javnim glasilima (novine, radio, TV), a mjesto davanja obilježeno je plakatima.

Bez naknade
U svim transfuzijskim ustanovama krv možete dati svaki radni dan. Darovatelji krvi u Zagrebu mogu dati krv svakog dana u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu, Petrovoj 3, od ponedjeljka do petka, od 7.30 do 18.00 sati, a subotom od 7.30 do 15.00 sati. Inače prva organizirana akcija informiranja o potrebi darivanja krvi i organiziranom prikupljanju krvi diljem Hrvatske započela je 25. listopada 1953. tijekom Tjedna Crvenoga križa. Od tada se u Hrvatskoj svake godine na taj datum obilježava nacionalni Dan dobrovoljnih darovatelja krvi i potiče trajno organiziranje darivanja krvi. U Hrvatskoj muškarci darovatelja krvi smiju dati krv do četiri puta godišnje s razmakom između davanja od tri mjeseca. Žene darovatelji krvi smiju dati krv do tri puta godišnje s razmakom između davanja od četiri mjeseca. Definiciju dobrovoljnog darovatelja krvi odredila je Međunarodna udruga transfuziologa (ISBN), Međunarodni Crveni križ (IFCR), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Europsko vijeće (Council of Europe) i prihvaćena je u svim zemljama svijeta. Dobrovoljni darovatelj krvi je osoba koja daruje krv, plazmu ili stanične dijelove krvi po svojoj slobodnoj volji i ne prima za to nikakvu nadoknadu, ni novčanu ni na način koji se može smatrati nadomjestkom novca. Skromna uspomena (dar) i osvježenje nakon davanja krvi prihvatljivi su za dobrovoljno davanje krvi.

Odbijanje donatora
Oko 10 posto darovatelja se tijekom pregleda odbije. Oni mogu biti privremeno ili trajno odbijeni. Razlog odbijanja uvijek je opasnost od uzimanja krvi za darovateljevo zdravlje ili opasnost od krvnih pripravaka za bolesnikovo zdravlje. Krv ne smiju davati osobe koje bi time oštetile svoje zdravlje ili bi njihova krv mogla ugroziti bolesnikovo zdravlje. Trajno se odbiju od davanja krvi osobe koje su bolovale ili sada boluju od teških kroničnih bolesti dišnog i probavnog sustava kao i osobe koje boluju od bolesti srca i krvnih žila, zloćudnih bolesti, bolesti jetre, side, šećerne bolesti, živčanih i duševnih bolesti. Također se odbijaju ovisnici o alkoholu ili drogama, muškarci koji su u životu imali spolne odnose s drugim muškarcima, žene i muškarci koji su imali spolni odnos s prostitutkama, osobe koje često mijenjaju seksualne partnere i osobe koje su drogu uzimale intravenski.

Zavod

Obveze

trajno unapređivati sustav kvalitete u skladu s europskim normama

provoditi istraživanja i primjenjivati nove znanstvene spoznaje

provoditi djelotvorne oblike komunikacije s korisnicima radi ispunjavanja njihovih zahtjeva

poticati motivaciju, trajnu izobrazbu i timski rad djelatnika zavoda

biti otvoren prema suradnicima i korisnicima naših proizvoda i usluga i primjenjivati poslovne i ljudske etičke norme

organizirati rad na ekonomičniji način

Autor: Dragan Grdić
14. lipanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close