Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) upozorava na krizu tržišta umjetnih gnojiva u EU-u, koja prijeti preljevom na domaće tržište zbog nestašica i rasta cijena. Prema Europskoj komisiji, uvoz dušičnih gnojiva pao je u siječnju 2026. na 179.877 tona (s 1,18 mil. tona prošle godine) – manje od 16 posto uobičajenih razina – nakon stupanja na snagu CBAM-a (Mehanizma za prilagodbu ugljičnih granica).​

CBAM, potpuno operativan od 1. siječnja 2026., primjenjuje se na uvoz visokoemisivnih proizvoda (gnojiva, čelik, cement idr.), izjednačavajući ugljenične troškove. Europsko udruženje poljoprivrednika Copa-Cogeca više puta je pozivalo na pragmatičan i odgovoran pristup.

Tako su među ključnim zahtjevima iznesenim na prosvjedima u prosincu i siječnju bili odgoda provedbe CBAM-a za gnojiva, dok tehnički uvjeti ne osiguraju predvidljivost cijena pri uvozu i izbjegavanje poremećaja u opskrbi u cijelom lancu, te uvođenje dugoročnih mjera za nadoknadu troškova povezanih s CBAM-om za poljoprivrednike.

“Kad uvoz padne za više od 80 posto i kada cijene nastave rasti, a dostupnost postane neizvjesna, to više nije teoretska briga već ozbiljan rizik za poljoprivrednu proizvodnju i sigurnost hrane u EU”-u, istaknuli su iz HPK, navodeći kako je i razina zaliha također zabrinjavajuća. U prosjeku, trenutačne zalihe pokrivaju samo oko 45 do 50 posto potreba poljoprivrednika za gnojivom za ovogodišnju sjetbu, sa znatno nižim razinama u određenim državama članicama poput Italije i Irske.

Ta situacija ne uzima u obzir pripreme za 2027. i naglašava rastuću ranjivost proizvodnje hrane u EU.