Izvoz u Rusiju čini mali dio ukupnog hrvatskog robnog izvoza, svega oko 2,5 posto, pa kriza u Rusiji neće pogoditi hrvatski izvoz globalno, ali će utjecati na poslovanje pojedinačnih hrvatskih tvrtki koje posluju na ruskom tržištu, ističu iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) u komentaru o utjecaju pada ruske rublje na poslovanje hrvatskih tvrtki.

Po podacima HGK, značajnije poslovanje na ruskom tržištu ostvaruju primjerice Pliva Hrvatska, JGL, Belupo, Ericsson Nikola Tesla, Omco Croatia, Podravka, nekoliko tvrtki iz sastava koncerna Končar, AD Plastik, MIV, Tondach Hrvatska, Klimaoprema, Aluflexpack novi, DOK-ING, i dr.

Među njima je i nekoliko velikih i vrlo značajnih tvrtki za hrvatsko gospodarstvo. Upravo se kod takvih trenutno može uočiti pad cijena dionica na hrvatskom tržištu kapitala – AD Plastiku je unazad tri mjeseca cijena dionica pala za 30-ak posto, Podravki, koja predviđa smanjenje dobiti u sljedećem razdoblju zbog ruske krize, istodobno je cijena dionica pala za 15-ak posto, a Končaru za oko 12 posto, napominju iz HGK.

Dodaju kako su najveći hrvatski izvoznici u Rusiju farmaceutske tvrtke, oko 51 posto ukupnog izvoza u Rusiju odnosi se na lijekove, razine od oko 49 milijuna eura.

Iz HGK podsjećaju da se od veljače do kraja rujna 2014. tečaj rublje 'vrtio' oko 50 rubalja za jedan euro, nakon čega je uslijedio nagli rast eura, koji je kulminirao sredinom prosinca, kada se nakratko približio razini od 100 rubalja. Trend pada je ipak zaustavljen te se trenutno vrijednost rublje kreće na razini od oko 69 rubalja za euro. Tako je krajem prosinca euro prema rublji bio za oko 38 posto jači nego tri mjeseca prije, "a zaključili bismo da se trend ipak kreće prema stabilizaciji tečaja", smatraju analitičari HGK.

Pritom ističu da službena statistika o kretanju robne razmjene Hrvatske s Rusijom "nije pokazala vidljivije devijacije": ukupan je izvoz u prvih devet mjeseci prošle godine povećan za 12 posto ili približno 20 milijuna eura, i to u kontekstu istodobnog pada prosječne vrijednosti rublje prema euru od 15 posto.

Tijekom posljednjeg je kvartala pad vrijednosti rublje bio mnogo oštriji, pa u Komori očekuju da će rezultati hrvatskog izvoza u Rusiju do kraja godine biti nešto lošiji, no ne i tako dramatični.

Slabljenjem ruske rublje prema euru i američkom dolaru svi izvoznici na rusko tržište, pa tako i hrvatski, postaju cjenovno nekonkurentniji u odnosu na domicilne ruske proizvođače istovrsne robe. To srednje i dugoročnije smanjuje rusku potražnju za uvoznim proizvodima, što utječe na poslovanje svih tvrtki izvoznica u Rusiju, pa tako i hrvatskih, dramatičnije onih koje su u većoj mjeri svog poslovanja izložene ruskom tržištu, navodi se u priopćenju.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

No, kako ističu iz HGK, ono što može zabrinuti hrvatske izvoznike u Rusiju je srednje i dugoročnije kretanje gospodarstva Rusije koje je trenutno u trendu značajnog ublažavanja dinamike rasta (u trećem kvartalu 0,7 posto), što upućuje na kontrakciju potražnje koja može rezultirati smanjenjem mogućnosti plasmana hrvatskih proizvoda.

"Krizu ruskoga gospodarstva, za koju se procjenjuje da bi mogla biti najozbiljnija od 1998., potvrđuje i aktualna objava jedne od tri vodeće svjetske agencije za ocjenu kreditnog rejtinga Standard & Poor’s da bi Rusija uskoro, prvi put u posljednjih deset godina, mogla izgubiti svoj investicijski kreditni rejting koji bi mogao pasti u kategoriju podinvesticijskog ranga ('smeća'). Ujedno se predviđa da bi ruska gospodarska aktivnost mogla pasti sljedeće godine, što bi bio njen prvi pad nakon 2009. godine. Procjenjuje se da bi razina pada ruskoga gospodarstva mogla biti i do četiri posto ako cijena barela sirove nafte ostane na razini od oko 60 dolara", ističu iz HGK.

Napominju i kako je hrvatski bankarski sektor odnosno dio bankarskog sektora kojim se realiziraju novčani tokovi s Rusijom reagirao na stanje drastičnog pada rublje ponudom osiguranja od valutnog rizika vezanog uz rublju (hedging), koji bi trebao biti posebno koristan hrvatskim tvrtkama koje su u većem dijelu svog poslovanja izložene ruskom tržištu.