Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Krenule državne investicije, pa se Vlada baca na privatne

Autor: Marija Brnić
20. siječanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

O napretku realizacije investicijskih projekata najavljeni su redoviti izvještaj

Od projekata koji su još u rujnu predstavljeni u okviru Vladinog Kataloga investicijskih projekata vrijednih oko 14 milijardi eura, na nekima su započele konkretne aktivnosti. Točnije, desetak njih, kako je jučer u Banskim dvorima predstavila premijerka Jadranka Kosor, intenzivno se priprema.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Tako je projekt gradnje hidroelektrane Ombla vrijedan 125 milijuna eura u visokoj fazi pribavljanja dozvola i natječaj se očekuje u prvom tromjesečju. I za projekt trafostanice u Dubrovniku vrijedan 70 milijuna eura gotova je projektna dokumentacija, dok početak radova na remontu i sanaciji 28 kilometara duge pruge Križevci – Koprivnica, vrijedan 198 milijuna kuna, premijerka početak radova najavljuje za prve dane u ožujku, a radovi bi trebali biti završeni tijekom 2012. godine.U prvom kvartalu započinje s realizacijom i 1 milijardu kuna vrijedna rekonstrukcija spremišnog prostora naftnog terminala Omišalj, kao i rekonstrukcija spremišnog prostora terminala Sisak, čija je vrijednost nešto manja, oko 190 milijuna kuna. Među projektima koje čeka skori start također je i obnova Luke Rijeka, “teška” milijardu kuna, a za čiju provedbu će Vlada uskoro tražiti strateškog partnera. Konačno će u veljači biti raspisan i natječaj za koncesiju, te “dati puni zamah” za projekt Zračne luke Zagreb vrijedan 1,5 milijardi kuna.

Od projekata koji su još u rujnu predstavljeni u okviru Vladinog Kataloga investicijskih projekata vrijednih oko 14 milijardi eura, na nekima su započele konkretne aktivnosti. Točnije, desetak njih, kako je jučer u Banskim dvorima predstavila premijerka Jadranka Kosor, intenzivno se priprema.

Tako je projekt gradnje hidroelektrane Ombla vrijedan 125 milijuna eura u visokoj fazi pribavljanja dozvola i natječaj se očekuje u prvom tromjesečju. I za projekt trafostanice u Dubrovniku vrijedan 70 milijuna eura gotova je projektna dokumentacija, dok početak radova na remontu i sanaciji 28 kilometara duge pruge Križevci – Koprivnica, vrijedan 198 milijuna kuna, premijerka početak radova najavljuje za prve dane u ožujku, a radovi bi trebali biti završeni tijekom 2012. godine.U prvom kvartalu započinje s realizacijom i 1 milijardu kuna vrijedna rekonstrukcija spremišnog prostora naftnog terminala Omišalj, kao i rekonstrukcija spremišnog prostora terminala Sisak, čija je vrijednost nešto manja, oko 190 milijuna kuna. Među projektima koje čeka skori start također je i obnova Luke Rijeka, “teška” milijardu kuna, a za čiju provedbu će Vlada uskoro tražiti strateškog partnera. Konačno će u veljači biti raspisan i natječaj za koncesiju, te “dati puni zamah” za projekt Zračne luke Zagreb vrijedan 1,5 milijardi kuna.




Među projekte spremne za realizaciju premijerka je uvrstila i već započetu rekonstrukciju gata Vrulje za kruzere u Šibeniku, vrijednu 12 milijuna eura, te dogradnju luke Gruž, koja bi trebala startati u veljači, a vrijednost joj je 9 milijuna eura. Do konca ožujka biti će okončana i natjecanja, te sklapani ugovori za projekte na sustavu odvodnje otpadnih voda koje će Vlada sufinancirati s 522 milijuna kuna, kao i projekte za vodoopskrbni sustav u koje će uložiti 265 milijuna kuna.Dodatne mjere u poticanju, naravno u okviru postojećih zakona, premijerka i njezin tim namjeravaju dati i privatnim investicijama. Ima ih, otkriva premijerka, dosta, a na dispoziciji će im biti i potpredsjednik Vlade zadužen za taj segment Domagoj Milošević, kojem će na raspolaganju po nalogu Vlade biti i državni tajnici iz pojedinih ministarstava, kako bi se pomoglo realizaciji tih investicija. O napretku realizacije investicijskih projekata premijerka najavljuje i redovite izvještaje, jer, podsjeća, njihova realizacija omogućit će već u ovoj godini rast BDP-a za najmanje 1,5 posto.

Zoran Milanović:

Projekti su popis Vladinih neostvarenih želja
Investicijski projekti Vladin su popis neostvarenih želja, koji svjedoči o njezinim propustima, komentar je lidera SDP-a Zorana Milanovića na prezentaciju premijerke Jadranke Kosor investicija teških 14 milijardi eura. Milanović je suglasan kako je riječ o projektima od interesa za Hrvatsku, ali nema izvora financiranja, rokova realizacije, niti su određeni prioriteti, koje bi svaka ozbiljna i realna vlast morala definirati. Prioriteti za SDP su željeznički koridor Rijeka-Budimpešta i nekoliko energetskih projekata, ističe SDP-ov čelnik. Protivi se privatizaciji HEP-a, Hrvatskih voda i Hrvatskih šuma, jer je riječ o nacionalnom bogatstvu, koje ne bi trebalo privatizirati ni po ulasku u EU, a prihvatljiva mu je tek prodaja Croatia osiguranja. Milanović je ustvrdio kako će Hrvatska biti među rijetkim zemljama u Europi koja neće ostvariti gospodarski rast, te apelira na zaokret. Ocijenio je kako nije fer prema biračima deset mjeseci prije izbora zasipati ih takvim projektima jer nisu ostvarivi, dodajući kako, suprotno najavama, do kraja godine neće biti završena autocesta do Ploča, a malo je učinjeno i oko Pelješkog mosta, dok je od obećanog otvorena tek HE Lešće, što bilancu HDZ-ovih vlada čini vrlo lošom.
(S. Bartolović)

Autor: Marija Brnić
20. siječanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (3)
Pogledajte sve

Ovolike gluposti mogiu doći samo od hrv valade u izbornoj godini. NIje ni ni za komerntar.

U Kninu DIV iZ Samobora godinama pokušava otvoriti pogon za proizvodnu šarafa težak par desetaka miliona eura di bi se zaposlilo 300 ljudi a ne može dobit građevinsku jer je u katastru ucrtan potok koji tu nije već 40 godina…

našu vladu treba pod hitno strpat u zatvor da nas više ne kradu, lažu i uništavaju a
kad pročitam ovakve odvratne članke o vladinim projektima koji su sve samo ne projekti….

Samo da nam nasa vlada nebi ovako ugovarala poslove

Na licitaciji za farbanje broda Queen Mary 2, posao dobije Mujo & co. iz Doboja.
Dolazi nadzorni organ provjeriti kako je ofarbano, gleda komisija
kvalitetu boje, koliko slojeva itd. i s obale je sve OK.
Sjednu u camac vidjeti drugu stranu, kad ona oupce nije ofarbana.
– Da li znate Vi, mr. Mujo, citati ugovor?
– Jes vala, umijem.
– Pa sto ste pofarbali samo jednu stranu?
– A jel’ Vi citate ugovor? Lijepo pise da “farbanju broda pristupaju,
s jedne strane, Mujo & Co. iz Doboja, a s druge strane investitor”.
Il’ farbajte svoju stranu broda, il’ da pisemo neki aneks!

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close