Posljednji podaci HNB- a pokazuju da su ukupni krediti bankovnog sustava na kraju kolovoza iznosili 287,1 mlrd. kuna što je za 2,4 mlrd kuna ili 0,8 posto manje u odnosu na srpanj.

Smanjenju kredita na mjesečnoj razini pridonio je pad kreditiranja svih sektora. Krediti korporativnom sektoru smanjeni su za 1,1 mlrd. kuna (1 posto) na 111,3 mlrd kuna. Krediti stanovništvu smanjili su se za 768 mil. kuna na 127 mlrd. kuna, dok su krediti državi u kolovozu ostali gotovo nepromijenjeni te su iznosili 46 mlrd. kuna, pišu analitičari u novom izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti.

U odnosu na kraj 2011. ukupni su krediti manji za 2,3 mlrd kuna, što je rezultat razmjerno snažnog pada kreditiranja korporativnog sektora (-7,5 mlrd kuna) i stanovništva (-1,7 mlrd kuna), dok su krediti državi porasli za 6,7 mlrd kuna. Takva kretanja posljedica su i preuzimanja kredita brodogradilišta od strane Ministarstva financija u skladu s odlukama o sanaciji brodogradilišta. Stoga su po toj osnovi krediti poduzećima zabilježili pad, a krediti središnjoj državi rast (prema podacima HNB-a tijekom travnja i svibnja 5,5 mlrd kuna).

Uspoređujući kretanja na godišnjoj razini, ukupni krediti porasli su za 4,7 mlrd. kuna ( 1,7 posto), čemu je pridonio godišnji rast kredita državi od čak 26,8 posto, dok su krediti korporativnom sektoru i stanovništvu smanjeni.

Do kraja godine analitičari ne očekuju intenziviranje kreditne aktivnosti banaka. Naime, potražnja za kreditima poduzeća ograničena je teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom. Nešto snažnije kreditiranje moglo bi doći kroz programe kreditiranja preko HBOR-a, ali treba istaknuti problem pronalaska kvalitetnih projekata za financiranje, ističu iz RBA. Razmjerno visoka zaduženost stanovništva i nepovoljna kretanja na tržištu rada onemogućuju oporavak ovog sektora. Visoku neizvjesnost potvrđuje i činjenica da stambeni krediti drugi uzastopni mjesec bilježe godišnje stope pada (iznose 59,3 mlrd. kuna), zaključuje se u analizi.