U praksi korak unatrag, ali u teoriji korak unaprijed. Uvođenje obvezne naplate vrlo laganih plastičnih vrećica, onih u koje pohranjujemo voće i povrće u svakodnevnoj nabavi, vratit će nas u doba naših baka i djedova, kada su u trgovinama i na tržnicama šuštali papirnati škarnicli i kada su se gospođe hvalile svojim raskošnim cekerima, komentiraju to kumice sa zagrebačkih placeva. S naplatom se kreće od 1. siječnja, dakle, od srijede. 

Ovaj potez Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije poznat je još od svibnja ove godine, konačna najava stigla je u rujnu.

Europljanjin godišnje proizvede 190 kg tog otpada

EP usvojio prijedlog novih pravila o ambalaži. Evo koju sve žele zabraniti

ekološko rješenje

Popularni lanac trgovina zamijenio sve plastične vrećice papirnatim

Sada su se neki trgovački lanci oglasili te izvijestili potrošače da će cijena takvih vrećica početi naplaćivati jedan cent po komadu. Trgovci su dužni osigurati prostor za vrećice na mjestima gdje se namjenski koriste te jasno istaknuti njihovu cijenu, a neće biti dopušteno prodavati ih na blagajnama. Cijena vrećica nije propisana, već trgovci o njoj sami odlučuju. Ista mjera vrijedi i za prodavače na tržnici.

– Ideja da se na taj način smanji količina plastike u okolišu je dobra, ali komunikacija nadležnog ministarstva, odnosno Fonda za zaštitu okoliša je loše odrađena. Svakako su trebali napraviti nekakav promotivni spot kojim bi ljudima objasnio tu promjenu, da ljudi znaju što mogu, a što ne mogu. Dakle, kao i uvijek, sve će pasti na leđa potrošača, ali i blagajnica koje će se morati nositi s potencijalno neugodnim situacijama. Ne znam kako će se ljudi snaći, ali očekujem da će biti različitih nesporazuma jer se kod nas ništa ne komunicira kako treba- kazala je za 24sata Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.

Dodaje i kako mnogim ljudima, posebno starijim sugrađanima, to neće biti drago i pitanje je kakvih sve scena će biti. Ljudi su se znali zainatiti jer im na blagajni nisu vratili jednu lipu, tako da i sad možemo očekivati svašta, napominje, a sve što će se dogoditi, dogodit će se samo zato jer oni koji su trebali, nisu ideju realizirali kako treba. 

A nakon punih 10 godina s početkom 2025. raste i povećanje naknade za povratnu ambalažu sa sadašnjih sedam na deset centi. Dok se naknada za plastične te staklene boce i limenke isplaćivala u kunama, za jednu bi se dobilo 50 lipa. Neznatno viši iznos ostao je i nakon uvođenja eura. 

Kod nas je 10 centi, a drugdje ide do 40 centi

I nakon povećanja povratne naknade za ambalažu, Hrvatska na začelju EU-a

-I tih deset centi za komad povratne ambalaže je i dalje najniža naknada od svih zemalja Europske unije. To što će uskoro biti tri centa više, nije uopće stimulativno. Ovakvom politikom zaštite okoliša do 2030. godine nećemo uspjeti smanjiti količinu komunalnog otpada, a do 2050. godine Europa bi trebala biti ‘no waste’. Naime, da bi se smanjila količina otpada na odlagalištima potrebno je više odvajati sav reciklabilni otpad. No, u stvarnosti, ljudi se ne potiče i ne olakšava im se u smislu da taj otpad imaju i gdje odložiti- zaključuje Knežević.

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?