Kreativno obrazovanje odraslih je najzapostavljenija tema u Hrvatskoj, a 300 tisuća nezaposlenih ukazuje na nužnost da se o tomu ozbiljno razmišlja kako bi se nezaposleni prekvalificirali i tako postali konkurentni na tržištu rada, istaknuo je profesor Neven Budak, voditelj radne skupine koja je iznjedrila Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije, na okruglom stolu o kreativnosti kao pokretaču razvoja društva, održanom u srijedu u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu.

Okrugli stol pod nazivom "Kreativnost kao pokretač društva – kreativnost i inovativnost za uspješnije društvo" organiziralo je Sveučilište u Zagrebu u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti (HAZU) te partnerom Udrugom inovatora Hrvatske. Održan u sklopu tribine "Inovacije i transfer tehnologije – poticaj gospodarskoga razvoja Hrvatske" što ju je pokrenulo zagrebačko Sveučilište, a okrugli stol moderirao je prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Miljenko Šimpraga.

Prorektor Šimpraga slaže se s profesorom Budakom, a svoje stajalište potkrijepio je i podatkom da je u Hrvatskoj u sustavu cjeloživotnog obrazovanja tek 2,3 posto ljudi, dok ih je, primjerice, u Švedskoj, više od 20 posto. Upozorio je kako je ta razlika u sudjelovanju popraćena i novcem koji se za cjeloživotno obrazovanje izdvaja u Hrvatskoj gdje je to praktički nepostojeća kategorija dok Švedska izdvaja za obrazovanje odraslih godišnje oko dvije miljarde kuna. Spomenuo je još jednu razvijenu zemlju europskoga sjevera – Dansku u kojoj osoba koja je ostala bez posla prima godinu dana tri četvrtine svoje dotadašnje plaće i omogućeno joj je stjecanje dodatnoga obrazovanja pa, među ostalim, može redovito upisati i fakultet bez obzira na svoju životnu dob.

S Budakom i Šimpragom suglasan je i glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić koji upozorava i na to da je hrvatsko gospodarstvo zastarjelo i smatra da su mu potrebni radnici koji imaju nove dodatne kvalifikacije.

Jedan od sudionika okruglog stola bio je i voditelj Ekspertne skupine za reformu kurikuluma Boris Jokić koji je upozorio da u Hrvatskoj već 25 godina ne postoji obrazovna politika. Pozvao je sve da daju podupru reformu, ali i smatra da se nikako ne bi smjelo trošiti riječi da bi se politiku potaknulo da se usredotoči na to pitanje.

S Jokićem se ne slaže Davor Majetić koji je rekao, "kako ipak ne bi odustao od politike iako je ona najslabija karika u lancu". Zato se Majetić zauzima za to da se "politiku natjera da se očituje o reformi", te da na ovakve okrugle stolove treba 'dovesti' i političku javnost.

Više uvodničara, među kojima i dekan Akademije likovnih umjetnosti Aleksandar Battista Ilić, profesor na Studiju dizajna Arhitektonskoga fakulteta Feđa Vukić, profesor Mislav Ante Omazić s Ekonomskoga fakulteta i Ivana Nikolić Popović, predsjednica Hrvatskoga klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, istaknuli su važnost kreativnosti u obrazovanju, ali i u svim drugim djelatnostima u društvu, te životu svakog pojedinca.

Profesor Ilić sažeo je zaključke skupa, među kojima je i potreba da se osnuju radne skupine za predtercijalno i cjeloživotno obrazovanje i inovativni i kreativni razvoj koje bi trebale usuglasiti konkretne mjere, nužnost da se prošire inovativni oblici nastave na Sveučilištu na kojima će student raditi inovacije, društvene invencije i kroz taj proces stjecati kompetencije. Njihove će se ideje, istaknuo je, dalje realizirati kroz inkubatore, akceleratore i druge poslovne, društvene i kulturne modele koji se pak svi trebaju povezati.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu