Dok mnogi hodočaste u svetišta voćar Eugen Novaković se “zavitova” da će svake godine izbaciti po jedan novi proizvod od smokava i tu zadaću zasad uredno izvršava. Ima ih 11, a uskoro će na tržište i najnoviji – kavovina od suhih smokava pod nazivom Smo-kava, piše Agroklub.

“Ovo nije cikorija od žitarica nego kavovina od smokava”, kaže svestrani poljodjelac iz Posedarja.

Kavovina bez kofeina i teina

Proizvod je voćna kavovina. Kipi, ima talog, ali nema ni kofeina ni teina. Može ga piti dite od 2 miseca i baba od 90 godina. Već je, otkriva Eugen, testirana u krugu eminentnih stručnjaka, a kada smo ga upitali za recept odgovorio je :

“Ne, dok ne dobijem potvrdu o intelektualnom vlasništvu. Da rečem prije možda bi mi je, kao što su i neke dosad, prioteli i prijavili kao svoju umotvorinu ovi što, za razliku od mene, dobivaju poticaje”, kaže Eugen i dodaje da u njegovu kavovinu ne treba dodavati šećer jer smokva ima svoju voćnost i sladore.

UZ MALO RIZIKA

Trebate dodatne prihode? Evo kako bi jedna obitelj mogla lijepo puniti kućni proračun

S ciljem da dobije certifikat svoj najnoviji proizvod Novaković je dao na analizu stručnjacima Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. Dok nestrpljivo čeka odgovor, obilazi svoje voćnjake, smokvike i maslinike.

Počeo kad je dobio otkaz

“Imamo više od 20 različitih proizvoda. Nekoliko od maslina i većinu od smokava, od kojih su neki prepoznati i izvan Hrvatske, primjerice u Beču i Singapuru”, kaže Novaković. Kao, smokvenjaci, okruglice, valjušci sa medom i orasima, kokosom i sokom od bazge, energetske pločice, džemovi, marmalade, čips i kobasice od smokava..

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Čudo, a sve je počelo prije 17 godina kada je ostao bez posla u Telekomu. Pomišljao je na svašta, a onda se jednog dana sjetio smokvenjaka Zapravo na stolu u konobi su stajali smokvenjaci (tradicionalni kolač od suhih smokava) koji se u njegovoj i drugim obiteljima u Posedarju prave generacijama.

“Ove smo sačinili supruga Gordana i ja po starinskoj recepturi naših baka”, napominje. Tada mu je “kliknulo”: Smokve su moj odabir. Želim se baviti smokvama, odlučio se da bi već na prvoj prodajnoj izložbi Vrijedne ruke u organizaciji Hrvatske gospodarske komore u Zadru, u Arsenalu sudjelovao sa svojim proizvodima – smokvama, smokvenjacima, vinom i rakijom.

“Sve je planulo, 40 kila smokava, 20-30 smokvenjaka, vino, rakija…Zarada veća od dobre mjesečne plaće”, prisjeća se.

Od tada na 2,5 hektara on podiže 800 maslina i 120 stabala smokava, podiže vinograd, osniva OPG. U Mazinu u Lici uzgaja šljive, jabuke, kruške, orahe, krumpire…

Zanemaren potencijal

Dok globalna potražnja buja, Hrvatska godišnje proizvede jedva 1264 tona ovog voća

“Najvažnije je raznolikost i da proizvode imaš tijekom cijele godine”, kaže i dodaje: sve što proizvedemo prodamo na kućnom pragu ili na sajmovima, a proizvodimo i prodajemo cilu godinu,. Od svježih kad počnu zriti do suhih i niza raznih proizvoda od njih. Ideja mu ne nedostaje.

Spremni i za certifikat Halal

Kćer Božena udana Krep, diplomirana ekomistica, osnovala je u Zagrebu vlastiti OPG “Blago našeg kraja” putem kojega proizvodi i prodaje sve što i otac Eugen. Samo, Božena je prodaju proširila i na Beč gdje se u Hrvatskoj kući delikatesa nude proizvodi iz Posedarja, najviše marmelade i ostali proizvodi od smokava. Iste proizvode Božena prodaje i u Singapuru, pred dobivanjem je certifikata za Halal, standard koji se traži na tržištima gdje žive Muslimani.