Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije pokrenulo je projekt „Digitalizacija procesa osobnih stanja građana“, investiciju vrijednu više od četiri milijuna eura koja bi u iduće dvije godine trebala u potpunosti modernizirati sustav državnih matica i dodatno administrativno rasteretiti građane. U suradnji s Agencijom za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama (APIS IT), Vlada namjerava objediniti pet postojećih evidencija – maticu rođenih, vjenčanih, umrlih, knjigu državljana i registar životnog partnerstva – u jedan, jedinstveni sustav. Projekt, čija će provedba trajati 24 mjeseca, s 85 posto iznosa sufinancira se iz sredstava Europske unije kroz Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., a glavni mu je cilj uspostava temeljne evidencije prema načelu „jedna osoba – jedan zapis“.

Njemačka

Drastično poskupljenje cigareta: Pušači će uskoro kutiju plaćati gotovo 12 eura

Ovaj korak predstavlja nastavak dugoročnog procesa digitalne transformacije i nadovezuje se na ranije analize koje su definirale budući model razvoja. Za građane to u praksi znači implementaciju načela „Once Only“, odnosno da svoje podatke više neće morati ponovno dostavljati različitim tijelima javne uprave. Uz već postojeće četiri usluge u sustavu e-Građani, poput e-Novorođenčeta i e-Prijave vjenčanja, projekt će razviti tri potpuno nove elektroničke usluge. To su e-Prijava smrti, e-Promjena osobnog imena te e-Vraćanje na prezime koje je osoba imala prije sklapanja braka ili životnog partnerstva, čime će se značajno smanjiti potreba za fizičkim odlascima na šaltere.

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan naglasio je kako su državne matice temeljni registri bez kojih država ne može funkcionirati, jer sadrže zapise o najvažnijim životnim događajima. „Fokus je na našim građanima. Ono za što su prije morali obilaziti šaltere sada mogu obaviti na jednom mjestu, iz udobnosti svog doma ili ureda, što znači manji utrošak vremena i novca. Upravo zato koristimo digitalizaciju i moderne alate kako bismo im olakšali svakodnevni život“, poručio je Habijan na početnoj konferenciji projekta. Dodao je kako sustav e-Građani danas koristi više od 2,3 milijuna građana, dok je predsjednik Uprave APIS IT-a Saša Bilić istaknuo kako će projekt omogućiti i primjenu najmodernijih tehnologija, uključujući alate umjetne inteligencije.

Iako je napredak vidljiv, Hrvatska prema nekim pokazateljima Europske komisije i dalje zaostaje za prosjekom Unije po pitanju digitalizacije javne uprave. Upravo zato ovaj projekt predstavlja ključan iskorak prema modernizaciji i dostizanju europskih standarda, gdje se teži potpuno integriranom upravljanju podacima o građanima. Cilj je prijeći s digitalizacije pojedinačnih evidencija na cjelovit sustav koji poboljšava kvalitetu i interoperabilnost podataka, po uzoru na najbolje europske prakse.

Habijan o europskim tužiteljima i slučaju Geodezija

Nakon konferencije, ministar Habijan osvrnuo se i na aktualne političke teme. Komentirajući zahtjeve za povećanjem broja delegiranih europskih tužitelja, ustvrdio je kako Hrvatska, s obzirom na broj i opterećenost postojećih tužitelja, ne vidi potrebu za tim. Naveo je da je Hrvatska povećala njihov broj s dva na sadašnjih šest, čime je, kaže, po broju tužitelja na osmom mjestu među članicama EU-a. Usporedio je i opterećenost, navodeći da u USKOK-u jedan zamjenik državnog odvjetnika ima prosječno 24 predmeta, dok delegirani europski tužitelj u Hrvatskoj u prosjeku radi na 1,6 predmeta.

Osvrnuo se i na slučaj Geodezija, ocijenivši da je cijeli slučaj vezan isključivo uz rad na fakultetu te da se u njemu nigdje ne spominje ministrica kulture i njezin rad. Ustvrdio je da je unatoč tome uoči parlamentarnih izbora postojala medijska kampanja koja je mogla utjecati na njihov ishod. Složio se s premijerovom ocjenom da bi se Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) trebao ispričati ministrici, s obzirom na to da je, prema njegovim riječima, tijekom afere provjeravana i njezina privatna komunikacija. Najavio je i da će o pitanju prostora ureda europskih tužitelja razgovarati s europskom tužiteljicom Tamarom Laptoš idući tjedan.