Projekt gradnje Luke Slavonski Brod te unapređenja njezine infrastrukture dočekao je punoljetnost, ali radovi odrađeni u posljednjih desetak mjeseci uistinu su impozantni.

Projekt je vrijedan gotovo 130 milijuna kuna s PDV-om, što ga čini jednim od najskupljih i najvećih u ovom dijelu Hrvatske, a sufinancira se bespovratnim sredstvima Europske unije te kreditom Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR). Izgradnjom Luke Brod na rijeci Savi omogućit će se kvalitetan i brz protok roba riječnim, ali i cestovnim te željezničkim putem, što će otvoriti put prijeko potrebnom gospodarskom razvoju Slavonije.

“Samim projektom Luke Slavonski Brod predviđen pretovar oko 1,5 milijuna tona kontejnerskog, rasutog, tekućeg i kabastog tereta. Očekujem da ćemo u sljedećih nekoliko godina tih 1,5 milijuna tona uspjeti realizirati, s tim da u prvoj fazi roba dolazi željeznicom i distribuira se dalje cestovnim prijevozom, a manjim dijelom Savom. Međutim, za dvije godine, u skladu s planovima ministarstva, očekujemo da će Sava biti plovna, tako da bi dobar dio robe prešao na plovni put. To je i konačni cilj luke, da dođemo do jeftinijeg prijevoza”, rekao je Marijan Jurić, ravnatelj Lučke uprave Slavonski Brod.

Važnost Luke Slavonski Brod prvenstveno se ogleda u njezinu smještaju na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kao i na željezničkom prometnom koridoru deset te u neposrednoj blizini njegova čvorišta sa cestovnim koridorom 5C. Kao takva, predstavlja međunarodnu ulaznu luku Europske unije i spaja riječni, cestovni te željeznički promet u ovom dijelu Europe. Samo gradilište izgleda impresivno.

“ Radovi na vezu broj 3 su završeni, a na vezovima 4 i 5 trenutno se radi podizanje zidova za vertikalnu obalu u duljini od 250 metara. Pored toga, imamo i radove na kontejnerskoj ploči koja je završena u punom obimu”, istaknuo je Jurić.

Radovi, dodaje ravnatelj Lučke uprave, idu svojim tijekom, kaže da nema većih problema te da očekuju kako će krajem listopada ove godine radovi biti završeni. “Tada ćemo luku prepustiti koncesionarima na daljnju uporabu, prvenstveno za dovoženje kontejnerskih roba”, zaključuje Marijan Jurić.