Ministarstvo zaštite okoliša i prirode objavilo je u nedjelju da je započela javna rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode kako bi se mogao unaprijediti sustav zaštite prirode pa i kroz strože kažnjavanje nelegalnih berača smilja i drugih divljih vrsta.

"Zakon će se postrožiti kroz odredbu za fizičke osobe koje nepropisno sakupljaju smilje ili neku drugu zavičajnu divlju vrstu. Također, prihodi od koncesija u zaštićenim područjima ubuduće bi se uplaćivali u proračune javnih ustanova koje o njima brinu kako bi lakše realizirale nove projekte i održivo upravljale područjem. Izmjenama Zakona želimo poboljšati sustav zaštite prirode kroz učinkoviti nadzor i podjelu odgovornosti, a u onim dijelovima prirode gdje je to dopušteno omogućiti razvoj i stvaranje zelenih radnih mjesta", poručio je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović povodom početka javne rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode koja će trajati 30 dana.

Iz Ministarstva podsjećaju da aktualnim Zakonom nije definiran prekršaj za fizičku osobu te fizičku osobu obrtnika koji nepropisno sakuplja zavičajne divlje vrste, već samo za tvrtke, što se izmjenama planira promijeniti. Povećali bi se i iznosi kazne. Tako bi se za nepropisno korištenje zavičajnih divljih vrsta, primjerice smilja ili gljiva, plaćale kazne u visini od 25.000 do 200.000 kuna. Trenutne kazne propisane Zakonom o prirodi iznose od 15.000 do 25.000 kuna. Izmjenama Zakona inspekcija zaštite prirode bit će još efikasnija u svom radu te će imati veće ovlasti u borbi protiv nelegalnih berača smilja.

Uz to, naknade za koncesiju koje daje Ministarstvo ili jedinice lokalne samouprave ubuduće bi se uplaćivale u proračune javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim područjem umjesto u državni ili lokalni proračun, kako je trenutno regulirano. Tim se prijedlogom želi doprinijeti jačanju proračuna javnih ustanova i ubrzati realizacija projekata održivog razvoja koji se provode u zaštićenim područjima, navode iz ministarstva.

Unaprijedio bi se i postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu skraćivanjem rokova za provedbu postupka.

Kroz izmjene Zakona, Ministarstvo namjerava spojiti Državni zavod za zaštitu prirode i Agenciju za zaštitu okoliša u Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu te napominje da se, u sklopu tih izmjena, planira i dodatno usklađivanje s propisima Europske unije i nacionalnim zakonima.