Znate već, o turizmu, kao i o nogometu, u Hrvatskoj baš svi sve znaju. Ipak, rijetko su se kada lomila koplja oko neke turističke godine kao što je to bio slučaj s prošlom. Na kraju, završne brojke su demantirale dežurne pesimiste. U Hrvatskoj je tijekom 2025. godine ostvareno više od 21,8 milijuna dolazaka i 110,1 milijun noćenja, što u odnosu na 2024. rast od dva posto u dolascima i jedan posto u noćenjima, pokazuju podaci iz sustava eVisitor.
Ako je i bilo manjih problema u središnjoj turističkoj sezoni, što je, s obzirom na niz razloga, bilo i očekivano, brojke u predsezoni i posezoni svakako ohrabruju. Hrvatska je na putu da bude prepoznata kao cjelogodišnja destinacija, a to je i bio strateški cilj. Dakako, cijene su bile u fokusu prošle godine, a još će i više biti ove. Tema svih tema ostaje kvaliteta koja u nas često ne prati cijenu i to je ono na čemu ponajviše valja raditi. Ova će godina donekle biti i svojevrsno “čistilište”, posebno u ugostiteljskom segmentu koji većinom još uvijek nije u ravnoteži s (pre)visokim cijenama.
Ako je i bilo nekih dilema vezano za prvih 11 mjeseci prošle godine, ovih dana objavljeni podaci za prosinac uljepšali su sliku cijele turističke godine. Snažni fizički pokazatelji potvrdili su da Hrvatska i u prosincu može biti zanimljiva, sasvim daleko od sunca, mora i ostalih ljetnih užitaka. Odlične rezultate hrvatski turistički sektor ostvario je i tijekom prosinca u kojem je realizirano 450 tisuća dolazaka i 1,1 milijun noćenja, što je u odnosu na prosinac 2024. rast od sedam posto u dolascima i sedam posto u noćenjima. Pritom je najviše noćenja ostvareno na Kvarneru te u Istri i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a gledano prema destinacijama, u Zagrebu, Opatiji, Splitu, Dubrovniku i Rovinju.
Posebno dobri rezultati ostvareni su u vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana, odnosno u razdoblju od 24. prosinca do 1. siječnja, tijekom kojih je u Hrvatskoj ostvareno više od 188 tisuća dolazaka i više od 541 tisuća noćenja, što je u odnosu na isto prethodno razdoblje rast od osam posto u dolascima i osam posto u noćenjima. Jasno je da su za tako dobre rezultate zaslužne u prvome redu kvalitetne adventske ponude. Osim Zagreba, koji je već odavno prepoznat kao vrhunska adventska destinacija, prošle i ove godine blista Varaždin, dok su se brojem noćenja istaknuli i Opatija te Dubrovnik, Poreč i Rovinj.
Osobno sam bio na tri od pet najsadržajnijih adventskih svečanosti pa mogu iz prve ruke posvjedočiti da je ponuda bila na razini koja se i traži. Osim toga, ovdje je vjerojatno i struktura gostiju kvalitetnija jer značajno dominira hotelski smještaj. Sasvim je jasno da će dodatne investicije u kvalitetne hotelske sadržaje donijeti i kvalitetniju strukturu gostiju. Jer, osim što će utjecati na kvalitetniju strukturu prihoda, bit će važni i za konačno pretvaranje Hrvatske u cjelogodišnju destinaciju. Ova godina bit će po mnogočemu specifična, pokazao je to već i njezin sami početak. Geopolitičke napetosti su, nažalost, tu da bi ostale, a valja imati na umu i dva važna faktora koja bi mogla usmjeriti turističku godinu: nešto raniji Uskrs te nogometno Svjetsko prvenstvo koje se ovoga ljeta održava u SAD-u, Kanadi i Meksiku.
Uskrs je prilika da se dodatno poboljšaju travanjske brojke, dok će nogometno SP, osim što će biti, kao i obično, barometar raspoloženja nacije, predstavljati i ozbiljan izazov vezan uz turistički lipanj koji je prošle godine iznjedrio vrlo dobre rezultate.
