Ključni podaci o financijskom poslovanju Hrvatske banke za obnovu i razvoj poznati su već nekih dva mjeseca, a izvješće HBOR-a sad se napokon našlo i na sjednici Vlade.

Iz pohvalnih brojki koje je sipao novi ministar financija i predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a Boris Lalovac, ali i iz bezuvjetnog revizorskog mišljenja za HBOR-ovo izvješće, promatraču bi ponajmanje palo na pamet da se Vlada želi riješiti čelnog čovjeka banke koju te brojke opisuju. A Anton Kovačev, dugovječni predsjednik Uprave HBOR-a, upravo je zbog "gubitka povjerenja i potpore" koji su se očitovali u istragama i propitivanjima kreditnih procedura u nekoliko afera (od slučaja Kabe do Šegona) prije dva mjeseca najavio svoj odlazak.

Mandat mu istječe za dva tjedna, no ime njegova nasljednika zasad se još nije posve iskristaliziralo. Još donedavno baš je Lalovac slovio za premijerova favorita za to mjesto, no to je bilo prije nego što su sukobi sa sad već bivšim ministrom financija Slavkom Linićem usijali i rezultirali smjenom. Trenutno tako u spekulacijama o novom čelniku HBOR-a "vodi" Ivo Bilić, član Uprave Hypo Alpe Adria banke koji slovi kao SDP-u blizak bankar. "S obzirom na nedavna događanja, moguća su i iznenađenja", kaže jedan iskusni bankar.

Kako god bilo, nasljedniku Kovačeva u ostavštinu, među ostalim, ostaje nepunih 190 milijuna kuna lanjske dobiti koja se, već uobičajeno, reinvestira. U odnosu na godinu prije to je 55 milijuna ili 40-ak posto više. Neto kamatne prihode banka je lani povećala za 24, na 434 milijuna kuna, dok su neto prihodi od naknada i provizija dosegnuli 10 milijuna ili 1,6 milijuna manje nego godinu prije. Operativni troškovi povećani su desetak posto, pa u konačnici osjetnom povećanju dobiti (za 55 milijuna) znatno pridonijelo i manje neto povećanje rezervacija za gubitke.

One su sa 177 milijuna pretprošle godine lani smanjene na 148 milijuna. No, valja primijetiti da su rezerviranja za moguće gubitke po kreditima bankama povećani za 120 milijuna (na 179), čemu je vjerojatno najviše pridonio stečaj Centar banke. Istodobno su rezervacije po kreditima ostalim klijentima, poduzetnicima, smanjene za nepunih 40 milijuna. Boris Lalovac, pak, istaknuo je kako je HBOR lani odobrio 1256 kredita u ukupnom iznosu 7,8 milijardi kuna. Po tome prošla godina, doduše, nije bila rekordna (2012. odobrena su 1622 kredita vrijedna više od 10 milijardi kuna), ali je struktura novoodobrenih kredita bila povoljnija. Gotovo dvije trećine (64%) bili su krediti za investicije, a ostatak za obrtna sredstva. Samo koju godinu prije situacija je bila obrnuta.